Frankopanski kaštel

Frankopanski kaštel na Kamplinu podigla je plemička obitelj Frankopan, kroz više stoljeća i više generacija. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi sinovi nastavljaju gospodariti otokom preuzetim u najam od Venecije, te s ekonomskim jačanjem obitelji ostavljaju i prve arhitektonske tragove u gradu Krku.

 

Najstariji dio fortifikacijskog objekta je četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je bila smještena frankopanska sudnica. O tome govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto godine 1191. u doba biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine. Najstarija poznata nam slika Krka nalazi se na pali velikog oltara na Košljunu. Drži je sv. Kvirin, zaštitnik grada. Sliku je oko 1530. naslikao Girolamo da Santa Croce. Ovakva bi slika mogla biti samo simbolična ali nije. Slikar je ili sam bio u Krku ili mu ga je netko točno opisao, budući da je glavne objekte grada točno situirao i naslikao. Na toj je slici vidljiva je i sudnica, koja je viša od ostalih kula što znači da je imala još jedan kat. Međutim, sam interijer ondašnje sudnice nije nam poznat, no zna se da ishodi suđenja ponekad i nisu bili najugodniji. Okrugla kula na sjevernom kutu kaštela s koso proširenim donjim dijelom, sagrađena je nakon četvrtaste i to najvjerojatnije u 13. stoljeću. Obnovljena je oko 1480. i još jednom oko 1600., a na njoj je uzidana ploča s lavom sv. Marka i natpisom: Aureae Venetorum libertati, koji potječe iz 1500. godine. Ta cilindrična kula ima dva kata i visoko potkrovlje. U prizemlju su nekoć bila dvoja vrata: jedna otvorena prema Kamplinu, a druga prema unutrašnjosti kaštela. U kulu iz unutrašnjosti kaštela vode stepenice do prvog kata, na drugi kat i u potkrovlje. Na istočnom dijelu kaštela, okrenutom prema moru još je jedna četvrtasta kula, dok je na zapadnom dijelu bila stražarnica. Unutar kompleksa nalazili su se prostori za boravak vojnika. Ne zna se točno kada no cijeli je kompleks bio završen prije 1348. godine. Nešto zapadnije od kaštela, pod današnjom biskupskom palačom, postojala su donja gradska vrata. Ona se spominju 1392., ali zbog nepovoljnog položaja te izloženosti jakom južnom vjetru i velikim valovima nisu bila od velike koristi, tako da su napravljena mala vrata na zaklonjenijem mjestu u luci. Ova donja vrata po naredbi providura zazidana su 1540. godine no kasnije su ponovo otvorena.

Literatura:
Denis Lešić, Grad Krk (mala monografija velikoga grada), Aquanet, Krk, 2005.
Ivan Žic – Rokov, Gradske zidine i ulice u Krku (Povijesna istraživanja), Krčki zbornik, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1971.