52. Ljetne priredbe (2008.)

ZAVRŠENE 52. LJETNE PRIREDBE (21. kolovoza 2008.)

Nakon niza uspješnih koncerata - klasične i jazz glazbe - te kazališnih predstvava završene su 52. Ljetne priredbe ili događanje s najvećom tradicijom u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, a kao posljednja stavka ovogodišnjeg programa održan je koncert opernih arija na kojem su nastupili supružnici: Kristina i Robert Kolar - mezzosopran i bariton - uz piano-pratnju Oksane Zvinekove. Kristina Kolar, diplomirala je 2002. godine na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu, usavršivši se potom u milanskoj klasi dirigenta Giuseppea Montanarija što je rezultiralo nizom koncerata uz korepetitore Teatra alla Scala, s kojima i danas surađuje. Od sredine 90-ih zaposlena je u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje živi i radi, a kao solistica ostvarila je zapažene uloge u mnogim glazbeno-scenskim djelima iz repertoara riječke Opere, poput Nabucca, Šišmiša, La Gioconde ili Carmen. Robert Kolar, 1996. godine završava solo pjevanje, također na zagrebačkoj Muzičkoj Akademiji u klasi prof. Zdenke Žabčić Hesky. Od 1997. solist je opere HNK-a Ivan pl. Zajca u Rijeci, iako nastupa i u drugim kazalištima, te na koncertnim podijima diljem zemlje. Tijekom svoje karijere surađivao je s nizom eminentnih hrvatskih dirigenata, a dobitnik je i specjalnog priznanja Milan Pihler, koje najuspješnijim opernim pjevačima dodjeljuje upravo riječko HNK. Krčka je publika na posljednjem koncertu Priredbi, tako mogla uživati u vječnim opernim evergreenima Ivana pl. Zajca, Verdija, Tijardovića, Bizeta ili Mozarta, a da joj se svidjelo to što je čula, svjedoči i bis na koji su glazbenici pozvani uz glasan pljesak...

 

 

U KRKU ODRŽANA PREDSTAVA TRAŽI SE NOVI SUPRUG (18. kolovoza 2008.)

U Frankopanskom kaštelu odigrana je posljednja predstava 52. Ljetnih priredbi, a čast da zatvori kazališni dio ovogodišnjeg programa pripala je amaterskom kazalištu JAK iz Malog Lošinja koje je pod redateljskom palicom Denisa Brižića, člana glumačkog ansambla HNK-a Ivana pl. Zajca, izvelo hvaljenu komediju Mire Gavrana Traži se novi suprug. Šarmantna je to priča o usamljenoj udovici za čiju se naklonost bore dva neobična prijatelja s mnogo prerušavanja i neobičnih obrata. Ispod humorne površine kako predstava odmiče upoznajemo tri suvremenika, čije nam nevolje zasigurno nisu strane, a čitav namjerni nesporazum naposljetku nestaje u još jednom bacanju tarota. Zanimljivu kostimografiju predstave potpisuje Lorina Starc, scenografiju Michael Schaef; a svojim su glumačkim umjećem krčku publiku do suza nasmijali: Lorina Starc, Lučano Nikolić i Boris Šegota.

 

 

 

KRČKA PUBLIKA UŽIVALA U KONCERTU ZAGREBAČKOG ANSAMBLA RESPONSORIUM (14. kolovoza 2008.)

U ugodnom eksterijeru franjevačkog samostana, pred krčkim je zaljubljenicima u stariju glazbu nastupio ansambl Responsorium. Riječ je o zagrebačkom sastavu što se specijalizirao za izvođenje vokalnih i instrumentalnih formi iz razdoblja renesanse i ranog baroka s posebnim naglaskom na ostvarenja hrvatske glazbene baštine. Responsorium inače djeluje u skladu sa suvremenim načelima izvorne interpretacije starije glazbe, koristeći autentična glazbala, i poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice, a nizom projekata (poput Canzonette & Villanelle - talijanska renesansa; Vaghe Ninfe - barokna glazba Dalmacije i Istre) uvelike je pridonio prezentaciji hrvatskog i europskog glazbenog nasljeđa koncertirajući na mnogim specijaliziranim festivalima u zemlji i inozemsvu. U okrilju crkve ansambl kojeg čine - Tamara Felbinger (sopran), Martina Matić Borse (alt), Darko Solter (basbariton), Dani Bošnjak (blok flauta), Tin Mršić (viola da gamba) i Mario Penzar (čembalo) - izveo je kocert pod nazivom Barokne ekstravagance, objedinivši, na oduševljenje puna klaustra, arije i canzonette talijanskih majstora baroka: Cime, Montecerdija, Frescobaldija, Fontane, Merula i Sweelincka.

 

O KONCERTU ODRŽANOM U KLAUSTRU FRANJEVAČKOG SAMOSTANA (01. kolovoza 2008.)

Po prvi se put Ljetne priredbe organiziraju i u klaustru novoobnovljena franjevačkog samostana, a čast da tu atraktivnu lokaciju otvore kao mjesto realizacije kulturnih sadržaja dobila su dva priznata ruska glazbenika - violinist Maxim Fedotov i pijanistica Galina Petrova. Publika se tako u više nego ugodnom ambijentu mogla prepustiti glazbenim komadima Čajkovskog (divertimenti iz Labuđeg jezera), Musorgskog (Slike s izložbe), Rimskog (Šeherezada) i Borodina (Polovetski ples) čije transkripcije za violinu i glasovir potpisuje Aida Isakova. Maxim Fedotov ili ruski Paganini kako ga često nazivaju, profesor je na Moskovskom konzervatoriju, a nositelj je i katedre za violu i violinu na Ruskoj glazbenoj akademiji. Taj poznati ruski glazbenik održao je veliki broj solističkih recitala i koncerata sa simfonijskim orkestrom u Velikoj dvorani moskovskog konzervatorija, a svirao je i s vodećim orkestrima svijeta. Njegov repertoar uključuje sva važnija djela za violinu, među kojima valja izdvojiti trideset violinskih koncerata i solo ciklus dvadeset i četiri Paganinijeva Cappricia. Galina Petrova također je nastupala u mnogim koncertnim dvoranama Rusije, ali i svijeta, a njenu bezprimjernu izvrsnost odlikuju majstorstvo na glasoviru spojeno s nevjerojatnom glazbenom inteligencijom i umjetničkim šarmom. Današnjem koncertu, osim krčkih zaljubljenika u klasiku, nazočili su i posebni gosti: varaždinska delegacija vođena dogradonačelnikom Ivanom Mesekom, koja je neposredno prije koncerta razgledala zanimljivu zbirku sakralne umjetnosti što se čuva u romaničkom interijeru crkve sv. Kvirina, kao i vrijedan inventar krčke katedrale.

 


Varaždinska delegacija u razgledavanju krčkih
spomenika kulture

 

 

U FRANKOPANSKOM KAŠTELU ODRŽANA GLAZBENA SATIRA, ZAGREBAČKI ORKESTAR (27. srpnja 2008.)

Zagrebački orkestar histrionska je adaptacija poznate komično-satirične jednočinke Ženski orkestar, Jeana Anouilha, koja govori o maloj ženskoj grupi, sastavljenoj od šest glazbenica i jednog pijaniste koji zabavljaju goste u provinscijskom lječilištu. U obradi Histriona mjesto radnje postao je Zagreb, a problemi započinju kada privatizacijom staru kavanu preuzme novi vlasnik koji kao šeficu orkestra postavlja folk-pjevačicu s bogatim iskustvom u narodnjačkim klubovima. Tako se na mjestu negdašnje klasične svirke, počinje puštati turbo-folk, a umjesto pristojnih gostiju počinju dolaziti tipovi sumnjivih biografija, dok članovi orkestra zapadaju u teške krize jer i ono malo umjetnosti kojoj su posvetili čitav život, nestaje radi profita. Iako predstava obiluje nizom komičnih situacija, koje su uspjele nasmijati raspoložene Krčane, puno je dojmljivija ona društveno-kritička komponenta koja potiče pitanje - ne predstavlja li zaluđenost turbo-folkom primjer ruralnog koje zatire urbano i da li je spomenuto zaista naša stvarnost? Predstava nastala u režiji Dražena Ferenčina okupila je zaista zanimljivu glumačku ekipu koju čine: Nela Kocsis, Vida Jerman, Nada Abrus, Branka Cvitković, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Draško Zidar i Kristijan Potočki, dok se za vjerodostojnost ambijenta pobrinuo Miljenko Sekulić. Blještava kostimografija djelo je Marite Ćopo, čiji jeftin glamur ide ruku pod ruku s vulgarizmima koje jednako obilato koriste protagonisti predstave prepušteni folk repertoaru Mate Matišića.

 

 

U KAŠTELU NASTUPIO XL KVARTET TUBA ZAGREBAČKE FILHARMONIJE (25. srpnja 2008.)

Pred malobrojnom, ali očito jedinstvenog zvuka željnom, publikom u Frankopanskom kaštelu nastupio je XL kvartet tuba Zagrebačke filharmonije, kojeg je 2002. godine u nadi da pokaže širok raspon muziciranja na spomenutom instrumentu utemeljio Krunoslav Babić. Uz njega kvartet čine: Viktor Kirčenkov, Mario Šincek i Josip Kapović. Tuba, limeni puhački instrument iz obitelji rogova s najdubljim registrom među puhačima, raspolaže velikim dinamičkim i izražajnim mogućnostima - od mekoće i topline do snage i prodornosti - u što su se mogli uvjeriti i krčki zaljubljenici u klasiku i jazz. U nedstatku izvorne literature za kvartet, repertoar ansambla temelji se na odabiru niza glazbenih djela iz svih stilskih razdoblja u obradama vodećih limenih puhača druge polovice 20. stoljeća. Tako je i ova večer 52. Ljetnih priredbi protekla uz ugodne melodije Moureta, Gabrielija, Pachelbeka, Bobića, Piazzolla, Wondera, Parkera, Hendersona i ostalih, većinom tubi prilagođenih Lisjakovim aranžmanima. Da je publika uživala u repertoaru muzičara upravo pristiglih s uspješno odrađene američke turneje, svjedočio je i bis na kojem je kvartet izveo za svakog ponešto - po jednu disco, jazz i evergreen obradu - nakon podužeg pljeska oduševljenih Krčana.

Viktor Kirčenkov (1973.) diplomirao je rog u razredu N. Jurčenka na glazbenoj akademiji Petar Ilijič Čajkovski u Kijevu (Ukrajina). Od 1996. djelovao je kao solo kornist Kijevske filharmonije, a u Hrvatsku je došao 1998. na mjesto I. i III. Kornista Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci. Danas je solo kornist Zagrebačke filharmonije. Redovito surađuje s istaknutim kornistom svjetskoga glasa Radovanom Vlatkovićem. Mario Šincek (1979.) diplomirao je trombon u razredu Š. Vulelije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2000. Već tijekom studija postao je stalni solo trombonist orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a od 2003. je solo trombonist Zagrebačke filharmonije. Aktivno se bavi solističkim i komornim muziciranjem. Josip Kapović (1977.) diplomirao je tubu u razredu Š. Vulelije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2004. Stalni je član Orkestra Hrvatske vojske od 1998. Usavršavao se na seminarima J. Baszinke, M. Culbertsona i R. Szentpálija. Krunoslav Babić (1976.) studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu M. Fuchsa, a diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj akademiji u Münchenu u razredu M. Hopperta. Djelovao je kao član Simfonijskoga puhačkog orkestra Hrvatske vojske, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, i Slovenske filharmonije. Danas je član Zagrebačke filharmonije i Hrvatskog brass quinteta. Dobitnik je nagrade Ivo Vuljević za 2001. godinu.

 

TAMARA OBROVAC U PRATNJI TRANSHISTRIA ENSEMBLE-A ODUŠEVILA KRČKU PUBLIKU (19. srpnja 2008.)

U okruženju tisućljetnih zidina i pod otvorenim nebom, u Krku je nastupila jedna od vodećih domaćih etno-jazzistica Tamara Obrovaca - oduševivši, čestim ovacijama zauzetu, krčku publiku. Zahvaljujući utjecajima istarske narodne glazbe i dijalekta koje koristi u kreiranju svog glazbenog izraza, Tamara je u nekoliko posljednjih godina stekla veliku popularnost, o čumu nam svjedoče nominacijame za BBC Radio 3 World music Awards, kao i mnogobrojne pozitivne reakcije internacionalne kritike i publike. Ona je do sada izdala pet albuma: Triade, Ulika, Transhistria, Sve pasiva i Daleko je..., kroz koje profilira autorski pristup stvarajući jedinstvenu formu koja inspirirana mediteranskom tradicijom etablira osobnu poetiku pjevačice. Alkemijom s izvrsnim glazbenicima njena internacionalnog transhistria ensemble-a koji vješto i prirodno spaja elemente mediteranskih nota i jazza sa suvremenim glazbenim tendencijama, postiže nevjerojatnu lakoću izričaja svojstvenu najvećima. Njihovi su nastupi, u što su se mogli uvjeriti i dobro raspoloženi Krčani, prožeti spontanošću, inventivnim improvizacijama, slobodom, humorom i snažnom komunikativnošću, a njen je glas jednako dojmljiv u pjevanju tekstova kao i vokalizama kada se pretvara u jedan od instrumenata. Upravo taj prirodni suživot različitih glazbenih formi i improvizacije definitivno etablira Tamaru Obrovac kao iznimnu umjetnicu koja je koristeći elemente vlastite tradicije stvorila osebujan glazbeni izričaj, bivajući time sve prepoznatljivija i prisutnija ne samo na domaćoj, već i svjetskoj glazbenoj sceni.

 

 

 

ODRŽANE MEĐUIGRE 0-24, ZIJAHA SOKOLOVIOĆA (14. srpnja 2008.)

Nakon što je, 2006. održanom, predstavom Kobajagi donijela me roda Zijah Sokolović do posljednjeg mjesta napunio dvorište Frankopanskog kaštela, slična se sudbina ponovila i ove godine iako je nešto manji broj posjetitelja prije svega rezultat promijenjiva vremena. No oni koje prognoza nije uplašila mogli su pod zvjezdanim nebom uživati u gotovo dvosatnoj monodrami - Međuigre 0-24 - pretprošle godine nastaloj u kreativnoj radionici ovog svestranog glumaca s ciljem da u galopu civilizacije, čovjeku ukaže na mala zadovoljstva koja mu donose zadovoljstvo i od kojih ni u jednom trenutku ne bi trebao odustati. U spomenutoj predstavi Sokolović na njemu tipičan način progovara o muško-ženskim odnosima, braku, političarima, doktorima, nogometašima, medijima, kazalištu, kapitalizmu i ostalim segmentima suvremene kulture, no unatoč čestim provalama smijeha, dobro raspoložene krčke publike, na kraju je ipak uslijedilo otrežnjenje s pomalo gorkim okusom spoznaje da to što nam se događa uopće nije smiješno. Naime, cabaret Međuigre 0-24 dotiče besmislenost i manjak logike čitavog djelovanja čovjeka sa sviješću da je pojadinac, kao takav, uhvaćen u zamku civilizacije i usamljenosti, što se ne može liječiti, ali može ublažiti. Sama se predstava, u koju je uključen minimalan broj rekvizita, sastoji od razmišljanja u pauzama između velikih životnih obaveza, inspiriranih Servantesovim međuigrama, odnosno kratkim akcijama izvođenim u pauzama između činova većih predstava, kao svojevrsnog odmora za gledaoce.

 

 

SHAKESPEARE NA EXIT, MATKA RAGUŽE NASMIJAO KRČANE (07. srpnja 2008.)

U dvorištu Frankopanskog kaštela, unatoč prijetećem vremenu, izveden je prvi kazališni komad ovogodišnjih Ljetnih priredbi, hvaljena predstava SHAKEspeare na Exit, zagrebačkog teatra Exit, nastala u režiji Matka Raguže, uz suradnju s dramaturginjom Pavlicom Bajsić i koreografkinjom Ksenijom Zec. Uz glumce - Živka Anočića, Marka Makovičića i Jerka Marčića - koji su uspjeli demonstrirati inventuru vlastitih glumačkih strasti, dobroj atmosferi zasigurno je pridonjelo i srednjovijekovno ziđe pretvarajući se u savršenu kulisu za duhovit devedesetominutni sukus Shakespearova dramskog opusa, po uzoru na Sabrana djela Williama Shakespearea koja izvodi britanski The Madhouse Theatre Company. Ono što je u ovoj predstavi od Krčana izmamilo ovacije bile su brze transformacije mladih glumaca (u bezbrojne likove Shakespearova panteona poput: Romea i Julije, Hamleta, Ofelije, Macbetha i njegove krvavu lady, mletačkog trgovca, Tita Andronika, kralja Leara, Richarda III ili Henrika VIII), njihova besprimjerna energičnost, kao i vješto parodiranje pojedinih filmskih hitova (npr. Gospodara prstenova) i univerzalnih fenomena (televizijske prodaje ili Big Brothera), posve u maniri egzitovskoga kazališta.

 

UZ KONCERT KLAPA OTVORENE 52. LJETNE PRIREDBE (05. srpnja 2008.)

Zajedničkim koncertom najboljih hrvatskih klapa Sinj iz Sinja, Nostalgije iz Zagreba i Šufit iz Splita otvorene su 52. Ljetne priredbe, jedna od najstarijih manifestacija tog tipa nakon dubrovačkog i splitskog festivala. Čast da otvori ovogodišnji ciklus kulturnih događanja, koji će se naizmjenice odvijati u dvorištu Frankopanskog kaštela i novoobnovljenom interijeru franjevačke crkve, pripala je Koraljki Vahtar-Jurković, pročelnici županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, koja je uz prisutstvo krčkog kneza potpisala festivalsku povelju. Brojne posjetitelje i uzvanike osim spomenute predstavnice Županije srdačno je pozdravio i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, nakon čega je uslijedilo predstavljanje iskusnih glazbenika koji su od ljubitelja specifična klapskog izričaja, izvrsnim interpretacijama zabavnih i narodnih pjesama, izvukli puno više od glasnog pljeska. Ljetne priredbe koje se tradicionalno organiziraju u okrilju Centra za kulturu Grada Krka na čelu s ravnateljicom Majom Parentić, te pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture, i ove nam godine donose niz kazališnih uspješnica poput predstave SHAKEspeare na Exit, Matka Raguže ili Međuigre, Zijaha Sokolovića; niz klasičnih koncerata; i nastup jedne od ponajboljih hrvatskih jazzistica Tamare Obrovac u pratnji njena Transhistria electric banda.

Klapa Sinj utemeljena je 1982. godine, a otad njeguje dalmatinsku  klapsku pjesmu i promovira hrvatsku glazbenu baštinu. Stalan uspjeh kao rezultat upornog rada, te začudna stvaralačka darovitost glazbenog voditelja Mojmira Čačije, omogućili su da ovi glazbeni majstori razviju krajnje prepoznatljiv način izvedbe. Rezultati dugogodišnjeg rada i predanost klapskoj pjesmi mnogostruko su okrunjeni pobjedama na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima. Članovi klape su: Stipe Breko, Ivan Klapež,  Petar Breko, Ivica Breko, Boris Žanko, Mario  Đidara, Mojmir Čačija, Mladen Širinić, Ivica Mastelić, Pjero Filipović Grčić i Ante Milun. Klapa Nostalgija osnovana je u Zagrebu 1983. godine. Otad nastupa na brojnim festivalima diljem Hrvatske i inozemstva, izvodeći klasičan, tradicionalan i suvremen klapski repertoar. Najveće uspjehe na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, Nostalgija je postigla zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji s osnivačem, voditeljem i mentorom, maestrom prof. Dinkom Fiom, s kojim i danas povremeno surađuje. Kruna tog zajedničkog rada dvostruki je CD Dalmatinske pjesme Dinka Fia obijavljen 2000. godine. Članovi klape su: Ante Krolo, Martin Veža, Ivan Čikeš, Dragan Gobović, Josip Vatavuk, Marko Rogošić i Ivo Raič. Klapa Šufit utemeljena je u listopadu 1992. godine u okviru slobodnih aktivnosti IV gimnazije Marko Marulić u Splitu, a inicijativa za takav projekt došla je od profesora glazbene kulture Tomislava Veršića. Od 2006.g umjetnički voditelj klape je maestro Jasminko Šetka pod čijim je vodstvom klapa doživljava najveće uspjehe na jubilarnom Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 2006. godine. Članovi klape su: Jurica Nazić, Igor Jelaska, Teo Bikić, Ivan Bratinčević, Krešimir Grgić, Nikola Akrap, Bruno Vučica, Teo Turk i Zdeslav Mišurac.

 
Krčki gradonačelnik, Darijo Vasilić i Koraljka Vahtar-Jurković


Čitanje festivalske povelje


Potpisivanje festivalske povelje

 
Klape: Sinj i Nostalgija


Klapa Šufit