Štorija o galiji Cristo Ressussitato

Štorija o galiji Cristo Ressussitato 2012.
(27. rujna - 13. listopada 2012.)

Već petu godinu Centar za kulturu Grada Krka manifestacijom Štorija o galiji Cristo Ressussitato obilježava sjećanje na događaj koji je uvelike promijenio sliku Mediterana druge polovice 16. stoljeća - slavnu Lepantsku bitku, inače zabilježenu kao najveću, a ujedno i posljednju bitku brodova na vesla, u kojoj su se sukobile zemlje Svete lige i pomorske snage Osmanskoga carstva. U ovom presudnom okršaju dviju flota iz 1571. godine, s istočne obale Jadrana sudjelovalo je osam galija: koparska, creska, krčka, rapska, šibenska, trogirska, hvarska i kotorska. Najveća među njima bila je krčka trirema Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist) pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute čiji se grob nalazi pred svetištem Krčke katedrale i jedini je poznati grob zapovjednika hrvatskih galija. Program obilježavanja 441. obljetnice Lepantske bitke, tako je otpočeo 27. rujna otvorenjem izložbe fotografija Mare morlaco, Miljenka Domijana koja se u krčkoj galeriji Decumanus može razgledati sve do 13. listopada, i to svakim danom (osim ponedjeljka i nedjelje) između 10.00 i 12.00, te 18.00 i 20.00 sati. Riječ je o nizu fotografija koje, na jedinstven način, bilježe magične podvelebitske pejzaže. Program je u ugodnom ambijentu vrta Koktel bara Volsonis nastavljen 05. listopada predstavljanjem prigodne omotnice (otisnute u nakladi od 200 primjeraka) s motivom kapelice sv. Nikole na Biski, inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta, te pečata Hrvatske pošte s motivom stiliziranog heraldičkog znamena obitelji Čikuta kakv krasi i soprakomitovu grobnu ploču. Ovdje valja kazati kako između 01. i 12. listopada svi oni koje put ponese u krčku prvostolnicu imaju prilike razgledati inače od pogleda skriven grob Ljudevita Čikute označen legendom koja pruža čitav niz zanimljivosti kako o Lepantskoj bitki, tako i o krčkoj galiji i njezinom zapovjedniku. Predstavljanju prigodne omotnice, uz Maju Parentić, ravnateljicu Centra za kulturu Grada Krka, nazočili su Damir Crnčić, predsjednik Filatelističkog društva Krk, te Ivan Martinaš, člank krčkog i riječkog filatelističkog društva od kojih je potonji zaslužan i za izgled prigodne omotnice, naknadno urešene žigom kojim se tijekom 05. listopada pečatirala sva krčka pošta. Nakon spomenutog predstavljanja, također u vrtu Volsinisa druženje je tijekom Galijotske večeri nastavljeno uz koncert jednog od naših najeminentnijih i najpopularnijih klapskih sastava - Klape Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj koja se, na zadovoljstvo krčkih poklonika, predstavila u najboljem mogućem svjetlu izvevši niz svima poznatih klapskih klasika i evergreena (Vilo moja, Kome bi šumio more moje sinje, Croatio, iz duše te ljubim, Zora bila, Ružo crvena, Mia bella bionda - samo su neki od njih). Osim uživanja u dobroj glazbi Galijotska večer pružila je i gastro užitak: galijotsku maneštu bogatu grahoricama kakvu su tijekom svojih nimalo lakih pomorskih avantura često blagovali krčki galijoti. Na sam dan održavanja Lepantske bitke, 07. listopada, s početkom u 19.00 sati, u Krčkoj katedrali održati će se misno slavlje za sve poginule u Lepantskoj bitki čime će se dostojno zaključiti proslava obljetnice jedne od najvažnijih povijesnih bitaka. Kao pokrovitelje, odnosno sponzore ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato treba istaknuti Grad Krk, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Turističku zajednicu Grada, dok organizaciju iznova potpisuju Centar za kulturu Grada Krka i Filatelističko društvo Krk.

>> preuzmite plakat (.jpg)
>> preuzmite pozivnicu (.pdf)
>> preuzmite uvod iz prigodnog bookleta (.pdf)
>> preuzmite katalog izložbe Mare morlaco (.pdf)


Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka

 
Maja Parentić, Ivan Martinaš i Damir Crnčić

 
Nastup Klape HRM-a Sv. Juraj

 

 


Članovi Klape HRM-a Sv. Juraj u društvu Maje Parentić

--------------------

Štorija o galiji Cristo Ressussitato 2011.
(07. i 08. listopada 2011.)

Već četvrtu godinu Centar za kulturu Grada Krka uz podršku nekolicine suorganizatora programom Štorija o galiji Cristo Ressussitato obilježava sjećanje na događaj koji je značajno promijenio sliku Mediterana druge polovice 16. stoljeća - slavnu Lepantsku bitku, inače zabilježenu kao najveću, a ujedno i posljednju bitku brodova na vesla, u kojoj su se sukobile zemlje Svete lige i pomorske snage Osmanskoga carstva. U ovom presudnom okršaju dviju flota iz 1571. godine, s istočne obale Jadrana sudjelovalo je osam galija: koparska, creska, krčka, rapska, šibenska, trogirska, hvarska i kotorska. Najveća među njima bila je krčka trirema Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist) pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute čiji se grob nalazi pred svetištem Krčke katedrale i jedini je poznati grob zapovjednika hrvatskih galija. Bogat program obilježavanja jubilarne 440. obljetnice Lepantske bitke, u ponešto izmijenjenom izdanju od planiranog, započeo je 06. listopada, predstavljanjem poštanske omotnice s motivom Lepantske bitke i stilizirane galije Cristo Ressussitato, održanom u interijeru Koktel bara Volsonis, i to pod jedinstvenom replikom vesla krčke trireme. Predstavljanju su uz Maju Parentić, ravnateljicu Centra za kulturu Grada Krka, Damira Crnčića, predsjednika Filatelističkog društva Krk, te gradonačelnika Darija Vasilića, nazočili i članovi crnogorske delegacije, odnosno predstavnici Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora koji su također imali značajno učešće u programu obilježavanja ove važne obljetnice. Naime, nakon predstavljanja prigodne omotnice, ali i žiga s motivom galije kojim se 07. listopada, na sam dan održavanja bitke, pečatirala sva krčka pošta, u Galeriji Decumanus pred brojnom publikom otvorena je izložba Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme venecijanske uprave 1420. - 1797. s posebnim osvrtom na Lepantsku bitku. Izložbu su uz ravnateljicu krčkog Centra za kulturu i gradonačelnika otvorili Mileva Pejaković Vujošević, ravnateljica Pomorskog muzeja Crne Gore i Ljubo Radović, predsjednik Zajednice Crnogoraca Primorsko-goranske županije, inače inicijator zajedničkog (kotorsko-krčkog) obilježavanja ovog jubileja. Izložba Pomorskog muzeja Crne Gore predstavlja svojevrsnu kroniku bogate pomorske tradicije Boke Kotorske, a osim modela kotorske ratne galije Sv. Tripun koja je pod zapovjedništvom spoprakomita Jeronima Bizantija također sudjelovala u bitki kod Lepanta, postav praćen luksuzno opremljenim katalogom, uključuje još nekolicinu brodskih maketa, veliku sliku Milenka Žebeljana s prikazom Lepantske bitke, strare karte, brodsku navigacijsku opremu, portrete kotorskih kapetana i admirala, uniformu mornara Bokeljske mornarice, žensku dobrotsku narodnu nošnju, vrijedne dokumente poput povelje dužda Francesca Da Molina 1652. godine izdanu Luki T. Lukoviću, knjigu mletačkih privilegija namijenjenu narodu Risna i članovima obitelji Ivelić, repliku Statuta bratovštine Sv. Nikole mornara iz 1463. godine, vrijedne primjerke oružja i nakita, ključeve grada Kotora, ali i čitav niz drugih zanimljivih artefakata iz fundusa kotorskog muzeja. Svečanost otvorenja bila je i prigoda da svi okupljeni pogledaju kratki dokumentarni film o nadaleko poznatom kolu Bokeljske mornarice. Kako je na kraju predstavljanja zbirke istaknula ravnateljica kotorskog muzeja Mileva Pejaković Vujošević, ovaj postav najbolji je svjedok naših mediteranskih veza, kako kroz kulturnu nit, tako i kroz povijesnu te geografsku sferu, s uvjerenjem da će on još više doprinjeti unaprijeđenju odnosa gradova Kotora i Krka, kao i potaknuti brojne kulturne i druge projekte jer nas dugotrajne i duboke morske veze kroz snažan sociokulturni i etnološki identitet na to i obvezuju. Nakon programa u Galeriji Decumanus druženje je nastavljeno u prekrasnom ambijentu dvorišta Koktel bara Volsonis, i to predstavljanjem zanimljive monografije Željka Brguljana - Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića. Ova vrijedna publikacija, u izdanju Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba, koju je prisutnima predstavio sam autor, razotkriva istinu o Baziju Ivankoviću, slikaru-marinistu i pomorskom kapetanu, porijeklom iz Boke, koji je na svojim platnima vještom rukom i pomorskim iskustvom vjerno portretirao jedrenjake svoga doba. Vraćajući nas u prošlost, ova knjiga u osam poglavlja na osebujan način oslikava povijest bokeljskog pomorstva, posebice prikazom dramatičnih sudbina bokeljskih jedrenjaka, ali i uzbudljivih životopisa bokeljskih kapetana koji su imali značajnoga udjela u razvoju pomorstva od Mediterana pa sve do obala Južne Amerike. Po završetku predstavljanja Brguljanove publikacije uz svirku Kumpanije Tramuntane započela je Galijotska večer, a svi okupljeni tom su se prigodom mogli prepustiti druženju uz čašicu domaćeg vina i pravu galijotsku maneštru. Sljedećeg dana, 07. listopada, u Krčkoj katedrali održano je misno slavlje za sve poginule u Lepantskoj bitki. Crnogorska delegacija tako je imala prilike vidjeti i grob soprakomita Ljudevita Čikute. Kao pokrovitelje ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato treba istaknuti Ministarstvo kulture Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goransku županiju i Grad Krk, dok organizaciju potpisuju Grad Krk, Centar za kulturu Grada Krka, Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora i Filatelističko društvo Krk.

>> preuzmite plakat (.jpg)
>> preuzmite pozivnicu izložbe (.jpg)
>> preuzmite uvod u događanje (.pdf)
>> najava izložbe iz biltena kotorskog muzeja (.pdf)
>> čestitka Jasena Mesića, ministra kulture RH (.pdf)

 
Damir Crnčić i Maja Parentić na predstavljanju prigodne
poštanske omotnice

 

 
Dio postava je izložbe Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme venecijanske uprave 1420. - 1797.

 


Ljubo Radović, Darijo Vasilić, Mileva Pejaković Vujošević i Maja
Parentić na otvaranju izložbe

 

 
Maja Parentić i Željko Brguljan tijekom Galijotske večeri

 

--------------------

Štorija o galiji Cristo Ressussitato 2009.
(07. i 08. listopada 2009.)

U organizaciji Centra za kulturu Grada Krka održana je dvodnevna manifestacija Štorija o galiji Cristo Ressussitato kao čin obilježavanja 438. godišnjice Lepantske bitke u kojoj je pored krčke sudjelovalo još sedam galija s naših prostora. Obilježavanje godišnjice jedne od najvećih bitaka u povijesti čovječanstva koje se već četvrtu godinu za redom održava u grčkom Naufpactosu (Lepant), predstavlja važno kulturno-povijesno zbivanje u kojem sudjeluje devet europskih zemalja. Prije tri godine, kao zemlja čije su galije bile dijelom flote Svete lige, na svečanu proslavu bila je pozvana i Hrvatska koju su predstavljali članovi povijesne skupine Frankopani knezovi krčki izvevši prikaz ispraćaja zapovjednika krčke galije, Ljudevita Čikute, u bitku. Ovogodišnje krčko obilježavanje pobjede nad osmanskom silom započelo je na blagdan Gospe od Ružarija, čijem su zagovoru kršćani pripisali svoju pobjedu, i to nastupom Folklornog društva Poljica na Veloj placi, te misom za poginule odsluženoj u krčkoj katerdrali. Sljedećeg je dana, u prostoru Coctail bara Volsonis, Mladen Bastijanić, potomak porodice Čikuta koja je dvijesto godina davala kapetane i soprakomite krčkih brodova, održao zanimljivo predavanje na temu Obitelj Čikuta kroz stoljeća istaknuvši kako su Čikute nastanile otok Krk pred šestotinjak godina, te se pouzdano zna da je pripadnik porodice imenom Cicuta bio u službi kneza krčkog Ivana VII. Frankopana već u vrijeme pape Kalista III. (1455. - 1458). Kao najznačajniji članovi te slavne porodice izdvojeni su Zlatni vitez Jakov Cicuta, između 1541. i 1542., rektor pravnog fakulteta Sveučilišta u Padovi i Ljudevit Cicuta, soprakomit krčke galije Cristo Ressussitato koja je sudjelovala u Lepanskoj bitci. U čast pobjede iz 1571. u krčkoj katedrali, pred ulazom u svetište, Ljudevitu je još za života izgrađena grobnica s bogato ukrašenom nadgrobnom pločom koju svi zainteresirani imaju prilike pogledati do 14. listopada. U nastavku Maja Parentić, ravnateljica krčkog Centra za kulturu, istakla je kako se zbog velikog interesa sljedeće godine planira objava engleskog izdanja knjige Krčka komuna u doba Lepantske bitke, Tee Mayhew, a 2011. i izdanje dopunjeno podacima o obitelji Čikuta. Također, sljedeće bi se godine Krčanima u obilježavanju ove važne obljetnice trebali pridružiti Malteški vitezovi, a doznajemo i to kako bi u skorije vrijeme trebao biti riješen problem valorizacije groba soprakomita Ljudevita Čikute. Ova hvale vrijedna promocija bogate pomorske i povijesne baštine grada Krka završena je prigodnim koncertom muške klape Kastav i nastupom kumpanije Tramuntana.

NON VIRTUS, NON ARMA, NON DUCES,
SED MARIA ROSARII  VICTORES NOS FACIT!


Maja Parentić i Mladen Bastijanić

Pročitajte predavanje Mladena Bastijanića!

 
Mladen Bastijanić na grobu pretka Ljudevita Čikute u
krčkoj katedrali

 
Natpis s grobnice Ljudevita Čikute i obiteljski grb

Pročitajte prijevod natpisa s grobnice
soprakomita Ljudevita Čikute!


Nastup kumpanije Tramuntana u dvorištu
Coctail bara Volsonis

 


HRT-ov prilog s prošlogodišnje manifestacije

 --------------------

Štorija o galiji Cristo Ressussitato 2008.
(05. - 07. listopada 2008.)

U jednom od najvećih i najslavnijih pomorskih sukoba u povijesti - bitki kod Lepanta - odigranom 07. listopada 1571., u kojoj su svoje snage odmjerile pomorske sile kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist). Unatrag nekoliko godina proslava obilježavanja obljetnica spomenutog događaja ima za Europu sve veći značaj, kao i za sam Lepant (Naufpactos) gdje se svake godine okupljaju zemlje saveznice Svete lige u znak sjećanja na poginule galijote, vojnike i posade. Prošle godine pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatsku je u Naufpactosu predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je ujedno i povod za detaljnije promišljanje i istraživanje o Krku s kraja 16. stoljeća, njegovu onovremenom životu i stanovnicima. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući iznimnu pomorsku tradiciju Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je trodnevnu manifestaciju povodom obilježavanja 437. obljetnice Lepantske bitke pod nazivom Štorija o galiji. Kao zanimljivost ovogodišnje priredbe, koja ima potencijala postati tradicionalnom, treba izdvojiti repliku vesla galije Cristo Ressussitato u prirodnoj veličini (dužine 12,5 m i težine 150 kg) koja je na ovogodišnjem Krčkom sajmu istesana pod vodstvom krčkog maketara Željka Skomeršića u suradnji s arhitektom Sergiom Falsfeinom i prof. Walterom Macovazoma. Spomenuti je izložak na krčkoj rivi tijekom trodnevnog programa pljenio pažnju posjetitelja, a svi zainteresirani mogli su ga i zaveslati te na taj način steći dojam o veličini i snazi galije, kao i o težini galijotskog posla. Podršku manifestaciji svojim su nastupom osim FD Skrpčić-Pinezić, Gradskog zbora Krk te klape Tramuntana dali i delegati grada Arquata del Tronto (Italija) predvođeni gradonačelnikom Aleandrom Petruccijem koji su ovom prigodom za potrebe izložbe postavljene u galeriji Decumanus ustupili zastavu što su je njihovi vojnici skinuli sa sultanove galije. Na samom otvaranju neobičnog postava okupljenog pod nazivom Krk u Lepantskoj bitki, svoje su riječi pohvale i podrške organizaciji čitave manifestacije, kojoj je cilj otkriti i restaurirati prošlost, uputili gradonačelnik Darijo Vasilić i zamjenica primorsko-goranskog župana Nada Turina Đurić. Prigodno događanje okupilo je tako mnoge zaljubljenike u pomorsku povijest otoka koji su mogli uživati u vrijednim i zanimljivim eksponatima poput spomenute turske zastave, replike pulene Zviri s hvarske galije Sv. Jerolim, venecijanskog mača datiranog u 17. stoljeće, bodeža iz istigog vremena pronađenog u Krku, polumodela galije koja je sudjelovala u Bitki kod Lepanta - maketara Željka Skomeršića, pa sve do reprodukcije rada najznačajnijeg hrvatskog grafičara renesanse Natale Bonifacija s prikazom Lepantske bitke ili fotografija snimljenih tijekom prošlogodišnjeg boravka krčke delegacije u Naufpactosu. Nakon degustiranja izvrsnog krčkog vina tijekom razgledavanja izložbe trodnevna je manifestacija zaključena misom za poginule u bitki kod Lepanta, kao i svečanom promocijom knjige Krčka komuna i Lepantska bitka 1571. održanom u koktel-lapidarij baru Volsonis. O publikaciji koju potpisuje povjesničarka Tea Mayhew, Maja Parentić - ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka - kazala je da predstavlja veliku vrijednost s obzirom da je prvi put obrađena tema krčke komune u vrijeme trajanja Ciparskog rata (1570.-1573.) što bi moglo pridonjeti stvaranju novog kulturno-turističkog proizvoda, kao i nadopuni postojećih. Sama autorica povjerila je publici probleme na koje je naišla tijekom rada na knjizi zahvalivši se na kraju osim Centru za kulturu i veličasnom Andriji Depikolozvaneu, voditelju arhiva krčke biskupije na čijim se izvorima temelji rekonstrukcija opisanih događaja, kao i Milanu Radiću, predsjedniku povjesne udruge otoka Krka, budući da je publikacija izašla kao posebno izdanje Krčkog zbornika.

 

 
Nastup FD Skrpčić-Pinezić


Nastup klape Tramuntana

 

 
Raspoloženi delegati grada Arquata del Tronto


S otvaranja izložbe Krk u Lepantskoj bitki
(Aleandro Petrucci, Maja Parentić, Nada Turina Đurić i
gradonačelnik Darijo Vasilić)

 


Eksponati s izložbe Krk u Lepantskoj bitki


S promocije knjige
Krčka komuna i Lepantska bitka 1571.
(Maja Parentić, Andrija Depikolozvane, Tea Mayhew i
Milan Radić)

* S hrvatske obale Jadrana u Lepantskoj bitki sudjelovalo je sedam gradova odnosno sedam galija, a sveukupni broj naših vojnika, posade i galijota bio je veći od 6.000 ljudi. Stoga možemo reći da su gotovo polovinu snaga kako u našoj floti tako i u ljudstvu činile krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute, zatim cresko-osorska galija Sveti Nikola sa soprakomitom Ivanom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V u namjeri da zaustavi prodor osmanlija i njihovo širenje na Mediteranu osnovao je Svetu ligu ili savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Mediteranu. Polubrat španjolskog kralja, Don Juan Austrijski, imenovan je glavnim zapovjednikom flote, a uz njega su se našli Sebastijan Venier, zapovijednik mletačke flote i Marko Anton Colonna, zapovjednik papinih galija. Augustin Barbarigo bio je zapovjednik lijevog, a Ivan Andrija Dorija, desnog krila flote. Formacija bijaše takva da je u njenom središtu bila galija reale na kojoj je bio smješten glavni zapovjednik. Kršćanima je kopno bilo s lijeve, a muslimanima s desne strane. Turci su bili uvjereni u pobjedu, obzirom na mit o njihovoj nepobjedivosti na moru, zato se i glavni zapovjednik turske armade začudio kada je shvatio da kršćani nisu uzmakli nakon što su se ugledali u zoru, 7. listopada 1571. godine. Armada Svetog savez bila je sastavljena od 209 galija, 6 galeaca, 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika i 50.000 mornara i veslača. Turci su čekali kršćane na svome teritoriju, čvrsto usidreni u Patraskom zaljevu (Lepant). U sastavu njihove flote bila je 221 galija, 38 galeaca i 18 fusti s 41.000 veslača, 13.000 mornara, te 34.000 tisuće odabranih vojnika, većinom janjičara. Zapovjednik im bijaše Ali paša. Armada Svetog saveza lagano je napredovala. Na lijevom krilu nalazila se galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu. Desnim krilom osmanlijske flote zapovijedao je zloglasni Mehmed Shoraq (egipatski guverner). Upravo uspjeh koji je ostvarilo naše lijevo krilo u borbi protiv Shoraqa bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je omogućilo da lijevo krilo pomogne snagama centra i desnom krilu. Ono što znamo jest i to da je krčka galija potonula za vrijeme borbe. U ranim poslijepodnevnim satima Sveta liga izvojevala je pobjedu, a upravo ta pobjeda označila je početak kraja turske dominacije na Sredozemlju. Mnogi povjesničari smatraju da je ishod posljednje bitke u kojoj su sudjelovali brodovi na vesla, uvelike utjecao na daljnju povijest Europe te ističu da su Balkan i naši krajevi bili oni koji su tu pobjedu najviše platili jer su svi daljnji pohodi turskih snaga na Europu bili usmjereni preko tog jugoistočnog dijela Europe.