Novosti i informacije (2007.)

ODRŽAN BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI KONCERT (28. prosinca 2007.)

U punoj dvorani SŠC-a Hrvatski kralj Zvonimir održan je još jedan tradicionalni božićno-novogodišnji koncert u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka. Ove su godine na koncertu sudjelovali izvrsne Andrea Kovačić (sopran) i Kristina Kolar (mezzosopran), osvježenje u vidu riječke grupe Rivers, plesači Alan i Valentina Walme, Gradska glazba Krk, dobrinjski pjevački zbor Zvon, gradski pjevački zbor Krk, Vladimir Babin (glasovir) i Ivica Frleta (dirigent). Program je i ove godine bio podijeljen u dvije cjeline: prvu kojom su dominirali zvuci klasične, duhovne glazbe poput Županovićeve Slave Bogu, Taclikove Tama je svud, Mozartove Laudate Domino, Gruberove Silent Night ili Zajčeve Sad pastiri; i drugu koja je uz nešto klasike dobro raspoloženoj publici ponudila i cijeli niz popularnih maledija poput Runjćeve Galeb i ja, Ferriove Palole, parole ili Kabiljove Neka cijeli ovaj svijet s kojem je druženje i završeno.

DJECA OTOKA KRKA ODRŽALA HUMANITARNI BOŽIĆNO - NOVOGODIŠNI KONCERT (20. prosinca 2007.)

U dvorani SŠC-a Hrvatski kralj Zvonimir djeca iz svih škola otoka Krka svojim su sugrađanima poklonila trenutke dobrog raspoloženja izvevši Božićnu štoriju za koju je tekst napisala Nada Kirinčić, a svoj su udio u veselom glazbeno-scenskom djelu osim brojnih osnovnoškolaca imali Željko Žic, Irena Tomažin, Alma Dujmović i voditelji zborova Boris Merc (Malinska, Omišalj, Baška), Nariman Pavačić (Dobrinj), Karmela Vejdoher Žilić (Vrh) i Ana Jagić Aljić (Krk, Punat, Vrbnik). Nositelj ovogodišnjeg humanitarnog koncerta bila je puntarska osnovna škola, a koncert je bio posvećen Hrvatskoj udruzi prijatelja bijelog štapa Homer iz Rijeke. Naime, krčki osnovnoškolci za spomenutu su udrugu prikupili određen novčani iznos, a na ulazu u dvoranu nalazio se štand s prikladnim artiklima čijom se kupnjom moglo sudjelovati u božićnoj akciji. Na samom početku mnogobrojnoj se publici obratio Serđo Samblić, ravnatelj krčke osnovne škole, istaknuvši kako je ovaj projekt važan osim zbog svog humanitarnog karaktera i zbog činjenice što u njemu sudjeluje zbor koji ima više pjevača nego li mnoge hrvatske škole učenika. Pjesmom, plesom i glumom ispunjen program bio je više nego dobro prihvaćen s obzirom na gromoglasan pljesk koji je na njegovu kraju odjeknuo dvoranom.


S humanitarnog božićno-novogodišnjeg koncerta

KRK POSJETIO VELEPOSLANIK NARODNE REPUBLIKE KINE - WU LIANQI (19. prosinca 2007.)

Peti veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj - Wu Lianqi, kao i njegovi dosadašnji prethodnici posjetio je upravu Grad Krk gdje su ga srdačno dočekali gradonačelnik Darijo Vasilić, Josip Staničić, član Gradskog poglavarstva i Nataša Jurina, direktorica Turističkog ureda. Gradonačelnik Darijo Vasilić pritom je naglasio kako je u susretima s veleposlanicima Kine i kineskim delegacijama mogao osjetiti prijateljstvo, želju za suradnjom i njihovu otvorenost za upoznavanje lokalne kulture. Kao razloge njegova dolaska u grad Wu Lianqi izdvojio je ne samo prijateljski posjet gradskoj upravi već i razgovore o budućoj suradnji na području gospodarstva i turizma. Lianqi je potom kao glavno turističko odredište Kineza naveo prostor Azije iako se u njegovoj zemlji sve više interesa pokazuje za Europu i to osobito za njen jugoistočni, dok je kao razloge prisustva relativno malenog broja kineskih turista u Hrvatskoj naveo: nepostojanje redovite avionske linije Kina - Hrvatska, nedovoljno poznavanje same Hrvatske kao i teškoću dobivanja hrvatske vize. Kao neke od svojih namjera izdvojio je osim jačanja gospodarskih veza između dviju zemalja i rješavanje prethodno spomenutih problema, a u samom gradu prepoznao je, kako sam kaže, veliki potencijal. Wu Lianqi je u grad Krk došao u pratnji Andrije Karafilipovića, glavnog tajnika hrvatskog društva prijateljstva, supruge novinarke Ha Tuoying i prevoditelja Zhaoa Jiana, a druženje je nastavljeno razgledavanjem znamenitosti grada.

 


Andrija Karafilipović, Darijo Vasilić i Wu Lianqi

ZAKLJUČNO O SAVJETU MLADIH GRADA KRKA (18. prosinca 2007.)

Sukladno Javnom pozivu za predlaganje kandidata za Savjet mladih Grada Krka i pristiglim prijavama, odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Krka sastavio je listu kandidata za izbor članova u Savjet mladih Grada Krka, 28. studenog 2007. objavljenu u Novom listiu. Kriteriji za izbor članova bili su: teritorijalni - budući da pridonose zastupljenosti pojedinih mjesnih odbora, (jednaka) zastupljenost i muških i ženskih članova, te potreba da svaki predlagatelj ima po jednog predstavnika u Savjetu mladih. Tako je tajnim glasovanjem Gradsko vijeće Grada Krka na sjednici održanoj 18. prosinca 2007. odabralo sljedeće članove: Leonarda Berishu (Pinezići, Udruga maslinara Drobnica), Slavena Čabraju (Krk, HDZ), Sašu Grgantova (Krk, Boćarski klub Krk), Igora Hrasta (Krk, Judo klub Krk), Tinu Karabaić (Krk, SDP), Ursulu Kremenić (Krk, PGS) i Danijela Milohnića (Vrh, HNS). Mandat izabranih članova traje dvije godine, a njihova se aktivnost veže za sjednice koje saziva predsjednik najmanje jednom u dva mjeseca. Savjet mladih može imenovati svoja stalna i povremena radna tijela za uža područja djelovanja te organizirati forume, tribine i radionice za pojedine dobne skupine mladih ili srodne vrste problema mladih.

OTVORENA IZLOŽBA KRČKI SLIKARI SVOME GRADU (14. prosinca 2007.)

U galeriji Decumanus otvorena je tradicionalna izložba Krčki slikari svome gradu koja je na jedom mjestu okupila stariju generaciju predstavnika krčke likovne scene. Ove su godine svoja djela izložili sljedeći umjetnici: Italo Samblich, Dagmar Franolić, Alma Dujmović, Saša Lončarić, Miljenko Braut, Mihovil Depope, Edit Jurina, Mario Udina i Marijan Alaniz. Motivi izloženih radova i dalje su vezani uz primorski ambijent tako posijetitelji mogu uživati u pejzažima i vedutama grada Krka, motivima podmorja ili apstrakciji u čijoj se paleti ipak naslućuje jačina mediteranskog sunca. Inicijatori okupljanja krčkih slikara bili su Italo Samblich i Dagmar Franolić, a da je njihova ideja zaživjela svjedoči nam i ova osamnaesta po redu izložba postavši tako jednom od dugovječnijih kulturnih manifestacija grada. Mlađa generica krčkih umjetnika i njihovi riječki kolege svoje bi novomedijske eksperimente trebali predstaviti u prvoj četvrtini sljedeće godine, a nadalje nas očekuju samostalne izložbe Alme Dujmović i Edit Jurine. Izložbu možete pogledati svakim danom od 10.00 do 12.00 i od 17.00 do 19.00 sati.


S otvorenja izložbe: gradonačelnik Darijo Vasilić i ravnateljica Centra za kulturu Maja Parentić


S otvorenja izložbe...


Slika Maria Udine

POVODOM OBILJEŽAVANJA GODIŠNJICE SMRTI BISKUPA ANTUNA MAHNIĆA (14. prosinca 2007.)

Svečanom misom u krčkoj katedrali obilježena je godišnjica smrti dr. Antuna Mahnića (1850. - 1920.), krčkog biskupa i jednog od velikana hrvatske i slovenske povijesti. Antun Mahnić (Anton Mahnič) rođen je 1850. u selu Kobdilju na sjevernom rubu goričkog Krasa u Sloveniji. Stupio je najprije u malo goričko sjemenište, da bi nakon mature proslijedio studij u goričkoj bogosloviji. U međuvremenu nastavlja studij na bečkom Sveučilištu gdje postiže stupanj doktora teologije, a nakon postdiplomskog studija, pa do zadnjeg dana provedenog u Gorici, Mahnić se posvetio objavljivanju odgojnih, teoloških i kulturnih tema. Krčkim biskupom Mahnić postaje 1896., nakon premještanja biskupa Andrije Šterka iz Krka u Trst, a povjerenje i naklonost Krčana zadobiva povoljnim rješavanjem pitanja liturgiskog jezika tj. obranom postojećeg staroslavenskog Bogoslužja. Analizirajući Mahnićev rad u Krčkoj biskupiji možemo prepoznati četiri glavna područja prema kojima je usmjeravao pastoralne inicijative i zahvate, a to su: afirmacija staroslavenske liturgije, odgoj pastoralnog klera, razni oblici pastorala za potrebe vijernika i socijalni rad. Također rad krčkog biskupa u široj hrvatskoj javnosti možemo prepoznati na više područja: ponajprije u pokretanju i organiziranju Hrvatskog katoličkog pokreta, ostvarivanju bogate prosvjetno - izdavačke djelatnosti kao i u progresivnoj obrani hrvatskih narodnih prava. No uza sve navedene aktivnosti za naš je prostor možda najznačajnija Mahnićeva uloga u osnivanju Staroslavenske akademije. Naime, Akademija je pravno zaživjela 13. lipnja 1902. kada je nadležno namjesništvo u Trstu potvrdno odgovorilo na službeni Mahnićev zahtjev, a s radom je započela 18. studenog (iste godine), kada je u biskupskoj palači u Krku održana osnivačka skupština. Uz dr. Antuna Mahnića, utemeljitelj Akademije bio je i dr. Dinko Vitezić, tadašnji financijski nadsavjetnik dalmatinske pokrajne u Zadru i negdašnji jedini hrvatski zastupnik istarsko - kvarnerske pokrajne u bečkom parlamentu. Problemi se međutim počinju javljati početkom Prvog svjetskog rata. Tako 1919. godine talijanski okupator krčkog biskupa nasilno odvodi u Italiju, a tek se pred smrt i to samo nakratko Mahnić vratio u sjedište svoje Biskupije. Naime, umire 1920. godine, a do raspuštanja Akademije dolazi 1927. kada je odbor odlučio da ona pod imenom staroslavenski (filološki) odsjek uđe u Hrv. bogosl. akademiju kao njezin ogranički dio.

ODRŽANA PRVA SJEDNICA SKUPŠTINE TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA KRKA (13. prosinca 2007.)

Na 1. sjednici Skupštine Turističke zajednice Grada Krka održanoj 13. prosinca 2007. godine jednoglasno su prihvaćene sve točke dnevnog reda: Zapisnik s 3. Izborne skupštine, Izvješće o radu za razdoblje od studenog 2006. godine do studenog 2007. godine i prijedlog Programa rada s Financijskim planom Turističke zajednice Grada Krka za 2008. godinu. Prema Izvješću o radu za razdoblje od studenog 2006. do studenog 2007. Turistička zajednica Grada Krka djelovala je u skladu s prihvaćenim Programom rada i financijskim ostvarenjem prihoda uvažavajući odrednice Statuta, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Troškovi funkcionalnog marketinga koji uključuju poboljšanje uvjeta boravka gostiju i komunikacijsku taktiku za spomenuto razdoblje iznosili su 1.373.673,00 kuna, dok je za ostale poslove od interesa za turizama grada Krka (Turistička zajednica otoka Krka, turistička društva, turistička ambulanta, donacije i sponzorstva) izdvojeno 559. 439,00 kuna. Za aktivnosti koje pridonose uređenju turističke destinacije (Volim Hrvatsku: akcija čiščenja plaža, Plava zastava, ulaganje u uređenost te opremanje plažnih površina i kupališnih zona) uloženo je 276.448,00 kuna, a za program Centra za kulturu Grada Krka, tjedne nastupe folklora, klapa i koncerte Gradske glazbe "Krk" izdvojeno je 130.000,00 kuna. Čitav prethodni jednogodišni period bio je ispunjenom nizom događanja u (su)oraganizaciji Turističke zajednice među kojima treba izdvojiti: Vinofest 2007. na kojem je predstavljen projekt Frankopani - knezovi krčki, Melodije Istre i Kvarnera, tradicionalnu Krčku regatu, izvrsno prihvaćene Dane mode i ljepote, Volsonis Jazz Garden Festival i Krčki sajam gdje kao novost u ponudi treba izdvojiti izlaganje proizvoda na ulicama čime je oživljen prostor starog grada, dok kao novost u programu treba spomenuti uvođenje pomorske bitke - svojevrsan uvod u širi projekt koji se planira postaviti 2008. godine kada bi se u suradnji s brodarima osmislio zanimljiv izlet na temu potrege za blagom. Ove su godine premijerno organizirani i Dani turizma grada Krka koji su okupili predstavnike strukovnih grupacija grada vezanih uz turizam te predstavnike Turističke zajednice i Grada Krka s ciljem unapređenja komunikacije i uspješnije suradnje. Program rada Turističke zajednice Grada Krka za 2008. godinu usmjeren je na tri osnovna pravca djelovanja: 1. Unaprijeđivanje općih uvjeta boravka turista i to osobito podizanjem kvalitete turističkih i drugih komplementarnih usluga; 2. Promociji turističkog proizvoda područja i 3. Razvijanju svijesti o važnosti gospodarskih, društvenih i drugih učinaka turizma. Financijski plan prihoda za 2008. temelji se na ostvarenju Financijskog plana iz 2007. godine, na statističkim pokazateljima o broju noćenja iz 2007. godine i na visini ostvarene turističke članarine. S obzirom na prihod koji je za 8,8% viši od planiranog i činjenicu da je prihod na osnovi boravišne pristojbe u bruto iznosu veći za 7,4% dok je prihod od turističke članarine veći za 13,52%, možemo zaključiti da je sezona 2007. završena s rekordno dobrim rezultatima kako u fizičkim tako i u financijskim pokazateljima. Ukupni neto prihodi Turističke zajednice, nakon rasporeda bruto sredstava, planirani za 2008. godinu iznose 2.691.050,00 kuna. Iz tog se iznosa za administrativni marketing namjerava izdvojiti 541.000,00 kuna, dok se za zadaće Turističke zajednice tj. za funkcionalni marketing planira izdvojiti 2.150.050,00 kuna. Za manifestacije kao dio funkcionalnog marketinga planirano je 627.500,00 kuna: Krčki karneval (40.000,00 kuna); Vinofest 2008. (80.000,00 kuna); Melodije Istre i Kvarnera (25.000,00 kuna); Krk Music Live (37.500,00 kuna); program rada Centra za kulturu (130.000,00 kuna); Krčki sajam 2008. (195.000,00 kuna); zabave na Rivi (100.000,00 kuna); sportske manifestacije (20.000,00 kuna); Volim jesen u Krku (40.000,00 kuna) i Dani knezova krčkih Frankopana (40.000,00 kuna). Za 2008. godinu predložene su i dvije nove (prethodno spomenute) manifestacije: Volim jesen u Krku s ciljem da se događanjima obogati period nakon glavne turističke sezone i Dani knezova krčkih Frankopana zamišljeni kao spoj zabavno-muzičkog programa na otvorenom, malog srednjovijekovnog sajma, dramske predstave i gastronomskog dijela, također predviđeni za period podsezone.
Skupštinu održanu u Velikoj vijećnici Grada Krka vodili su direktorica Turističkog ureda Nataša Jurina; Svjetlana Volarić, predsjednica Turističke zajednice Grada Krka i Miro Crnčić, suradnik Turističke zajednice. Na samom kraju Skupštine Nedjeljko Dunato naveo je nekoliko projekta Vecle za nadolazeću 2008. godinu koji se odnose na daljnja ulaganja u gradska kupališta, nabavu stroja za pranje (kamenih) ploča i podizanje dva nova objekta: tržnice koja se vraća u centar grada i zatvorenog bazena u sklopu parka "Dražica".

NA DAN SV. NIKOLE (05. i 06. prosinca 2007.)

I ove je godine sv. Nikola sa svojom pratnjom posjetio krčke mališane. Druženje je započelo već 05. prosinca iskrcavanjem darežljivog sveca u Krčku luku i nastupom Mićih bodula na Veloj placi; a oni koji to nisu učinili ranije dobili su još jednu priliku da u kutiju želja ubace svoje pismo. Obilježavanje blagdana nastavljeno je sljedećeg dana - 06. prosinca - kada je sv. Nikola posjetio naše predškolske i osnovnoškolske ustanove gdje je bio više nego toplo primljen svugdje uz predstavu i pjesmu što su ih djeca uvježbali samo za ovu, njima toliko posebnu, priliku; a sv. Nikola i njegova pratnja znali su kako potom trud i dobrodošlicu obilno nagraditi. Darivanje se u popodnevnim satima nastavilo u prostoru galerije Decumanus koja je pretvorena u svečevo sjedište, a tada su po svoje poklone došli i oni najmlađi, nakon čega je već pomalo umoran družina napustila grad, ostavivši svu djecu u nestrpljivom iščekivanju njegova dana sljedeće godine. Veselo dvodnevno druženje ponovo je organizirao Centar za kulturu Grada Krka.

 


Sv. Nikola u galeriji Decumanus

O SAVJETU MLADIH GRADA KRKA (27. studenog 2007.)

Hrvatski sabor 16. veljače 2007. donio je Zakon o Savjetima mladih prema kojem je obveza predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave da osnuju Savjete mladih i to u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Taj se Savjet osniva kao savjetodavno tijelo jedinica lokalne i područne samouprave s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život samih jedinica. Svrha njegova osnivanja je osiguranje boljeg položaja i utjecaja na donošenje odluka koje su od neposrednog interesa mladih, ali i njihova značajnija uloga u odlučivanju unutar lokalne sredine. Nakon što je Gradsko vijeće Grada Krka (Odbor za izbor i imenovanja) raspisalo natječaj svoje su kandidate predložile pojedine udruge koje okupljaju ili se mladima bave nakon čega je formirana lista na kojoj su se našli: Luka Adžić Kapitanović (Udruga maslinara Drobnica, Krk); Katharina Bajo (Njemačko prijateljsko društvo); Leonard Berisha (Udruga maslinara Drobnica, Krk); Boris Blažević (HNS); Vinko Brusić (HNS); Slaven Čabraja (HDZ); Daniel Došen (PGS); Saša Grgantov (Boćarski klub Krk); Igor Hrast (Judo klub Krk); Saša Hrast (Judo klub Krk); Tina Karabaić (SDP); Ursula Kremenić (PGS); Radojka Kvasić (HNS); Danijel Milohnić (HNS); Luka Oršić (HNS); Zdravko Prebeg (Udruga maslinara Drobnica, Krk); Goran Salopek (HDZ); Vladimir Šebelja (PGS); Vinko Tudor (Udruga maslinara Drobnica, Krk); Franjo Volarić (HNS) i Slaven Vuković (Judo klub Krk). Od dvadeset i jednog kandidata s liste Gradsko će vijeće tajnim glasovanjem izabrati sedam kandidata koji će formirati budući Savjet mladih Grada Krka. Mandat izabranih članova traje dvije godine, a njihova se aktivnost veže za sjednice koje saziva predsjednik najmanje jednom u dva mjeseca. Savjet mladih može imenovati svoja stalna i povremena radna tijela za uža područja djelovanja te organizirati forume, tribine i radionice za pojedine dobne skupine mladih ili srodne vrste problema mladih. Savjet je u obvezi donjeti poslovnik o radu, a za svaku kalendarsku godinu donosi financijski plan i program rada koji se podnosi na odobravanje predstavničkom tijelu. (Lista kandidata za izbor članova u Savjet mladih Grada Krka >>)

OTVORENA IZLOŽBA STARI ZANATI TONČIJA ŽUŽIĆA (23. studenog 2007.)

U domaćem ambijentu koktel-lapidarij bara Volsonis otvorena je izložba fotografija Stari zanati, Tončija Žužića, koja nas podsjeća na pojedine segmente tradicije od pejzaža s maslinicima, preko trenutaka iz berbe maslina, slikovitog krpanja starih mreža, pa sve do radionice posljednjeg kovača na otoku barbe Marija z Garice. Dok monokromne fotografije kovačnice aludiraju na zanat koji će ubrzo postati dijelom zaborava, kolorističko bogatstvo motiva iz maslinika slavi revitalizaciju maslinarske tradicije podsjećajući nas ujedno na pomalo napravednu, ali neizbježnu selekciju kulturnih dobara koji utječu (ili su utjecali) na definiranje identiteta pojedinh sredina. Otvorenje izložbe bilo je popraćeno i koncertnom istarske rock legende Franci Blaškovića u pratnji njegova benda Gori Ussi Winetou. Postav koji je otvoren potporom Poglavarstva Grada Krka i Turističke zajednice grada Krka možete pogledati  do 03. siječnja 2008. godine.

 


Franci Blašković i Gori Ussi Winetou


S 12. MEĐUNARODNOG FESTIVALA DUHOVNE HLAZBE CRO PATRIA 2007. (21. studenog 2007.)

Mići boduli su na 12. međunarodnom festivalu duhovne glazbe Cro partia 2007. održanom u splitskom Narodnom kazalištu, u nedjelju 18. studenog, nastupili sa skladbom Pere Gotovca Hvala za sve, na stihove Ivice Krajača, uz klavirsku pratnju Martine Kekelj. Uz krčki zbor nastupili su i: Mješoviti pjevački zbor Janjevo iz Zagreba, Djevojački zbor srednje škole Ivana Lucića iz Trogira, Mješoviti pjevački zbor Glazbenog društva Sokol iz Buzeta, Chorus Carolostadien iz Karlovca, Mješoviti zbor Glazbene škole Požega iz Požege, Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić iz Zadra, Mješoviti pjevački zbor Ivan pl. Zajc iz Zagreb, Akademski pjevački zbor J. J. Strossmayer Umjetničke akademije u Osijeku, Ženski vokalni ansambl Samoborke iz Samobora, Mješoviti pjevački zbor Sv. Barbare Panis angelicus  iz Zagreba, Mješoviti pjevački zbor Umjetničke akademije u Splitu i Akademski pjevački zbor Univerziteta u Kopru. Nastup na Cro patriji bio je itekako važan za Miće bodule budući da su se ondje našli u društvu profesionalnih pjevačkih zborova i to ne kao gosti već kao punopravni sudionici, što nije mala stvar. Na tom je nastupu krčki zbor pokazao koliko zna i vrijedi što je potvrdio pljesak prisutnih kao i poziv organizatora da nastupe i sljedeće godine. Inače, Mići boduli su prvi dječji zbor koji je nastupio na tom festivalu zahvaljajući skladatelju Peri Gotovcu koji je nastup prepopuričo odboru Festivala smatrajući Krčane doraslima povjerenom im zadatku.


Mići boduli na splitskom festivalu Cro patria 2007.

ODRŽANA PROMOCIJA NOVE KNJIGE VJENCESLAVA CENČIĆA ATENTATI NA TITA (16. studenog 2007.)

U Velikoj vijećnici Grada Krka kao svojevrsan uvod u Izbornu i izvještajnu skupštinu Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka održana je promocija knjige Atentati na Tita, novinara i publicista Vjenceslava Cenčića. Prema riječima nakladnika Mirena Androića (Spectrum d.o.o.) riječ je o autoru koji ponajviše istražuje djelovanje Josipa Broza Tita kao i aktivnost jugoslavenskih revolucionara tijekom njihova boravka u SSSR-u. Inače, Vjenceslav Cenčić Ceco je kao novinar i publicist, tijekom više od pola stoljeća duge karijere, objavio više knjiga i feljtona, a najpoznatiji su mu naslovi: Enigma Kopinič, Posljednja Titova ispovijest i Obdukcija jedne izdaje; dok je u pripremi rukopis o Ivanu Krajačiću Stevi. U novoj knjizi Atentati na Tita, Cenčić obrađuje 24 atentata, odnosno onoliko koliko mu ih je osobno potvrdio sam Tito kada je 1976. autorizirao njegov rukopis, davši spomenutim rukopisom značajan prilog izučavanju prilika i situacija u kojima su se pripremali i izvršavali pokušaji i sami atentati na jugoslavenskog predsjednika.


Knjiga Vjenceslava Cenčića izašla je u nakladi
delničkog Spectruma

U VELIKOJ VIJEĆNICI GRADA KRKA ODRŽANA SKUPŠTINA UDRUGE ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA OTOKA KRKA (16. studenog 2007.)

Izborna i izvještajna skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka otvorena je predlaganjem Dnevnog reda i pozdravom predsjednika Stjepana Starčevića. Potom su predloženi i prihvaćeni: radno predsjedništvo (Marija Tudor, Ivan Linardić Jerin, Ankica Tkalčić, Bogumil Štefanić i Stjepan Starčević), verifikaciona komisija (Franjo Plišić, Dorica Prendivoj i Gojko Radović), kandidaciona komisija (Slavko Karabaić, Franjo Mijatović i Zorica Lukarić), zapisničarka (Marinka Margan), te ovjerovitelji (Milica Hržić i Franjo Plišić). Uslijedilo je zatim iscrpno izvješće o radu Udruge koje je podnio Stjepan Starčević, dok je izvješće o radu Foruma žena podnijela njegova predsjednica Marija Tudor. Iz iščitanih materijala dalo se zaključiti da je aktivnost Udruge, koja danas broji 519 članova, mnogostruka i važna u širenju istine o 2. svjetskom ratu i antifašističkoj borbi, kao i u čuvanju spomena na sve poginule antifašističke borce i antifašiste kroz brigu o brojnim spomenicima podignutim u njihovu čast. Uslijedilo je zatim izvješće Nadzornog odbora, te uvođenje u program aktivnosti Udruge za nadolazeće četverogodišnje razdoblje kojeg je predstavio Ivan Kosić. Neke od točaka spomenutog programa su sljedeće: kontinuirani rad u primanju novih članova; nastavak uspješne suradnje s lokalnim vlastima; zaštita postojećih spomenika i spomen-obilježja te podizanje novih; nastavak suradnje s antifašističkim udruženjem crikveničkog kraja; nastavak suradnje s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata; inzistiranje na povećanju skromnih davanja s obzirom na mnogobrojne aktivnosti Udruge; održavanje likvidnosti Udruge; traženje da se u školskim udžbenicima više prostora posveti antifašističkoj borbi i da se o njoj progovori što iskrenije; izdavanje drugog dijela knjige "Krk u 2. svjetskom ratu" Ivana Kovača; posjećivanje lokalnih vlasti i njihovo izvješćivanje o radu i planovima Udruge; organiziranje kulturno-društvenih aktivnosti, te obilježavanje važnijih datuma iz antifašističke povijesti. Predstavnik radne grupe Slavko Karabaić potom je podnio izvješće o izmjenama i dopunama Statuta. Sva navedena izvješća zatim su jednoglasno prihvaćenja, a ponovo su izglasani predsjednik - Stjepan Starčević; zamjenica predsjednika - Marija Tudor i podpredsjednici - Franjo Plišić, Ivan Linardić i Dinko Tomašić, čime je Skupština dovršena.

DODJELJENE STIPENDIJE NAJBOLJIM UČENICIMA I STUDENTIMA (15. studeni 2007.)

Na 50. sjednici Gradskog poglavarstva Grada Krka, održanoj 26. listopada, donesena je odluka o dodjeli stipendija učenicima i studentima za školsku, odnosno akademsku, godinu 2007./2008. Tako su kao najbolji stipendiju primili sljedeći učenici: Hrvoje Cvitkušić, Katja Hrelja, Ksenija Končarević, Gabrijela Škoro i Vedran Franolić (Gimnazija); Silvija Žužić, Marija Zec, Barbara Toljanić i Ivanka Zec (Hoteljersko turistička škola); Ivona Bjelobradić (Ekonomska škola); Ana Žic i Anita Purić (Medicinska škola, farmacija); Snježana Šimeg (Obrtnička škola, kozmetičar); te  Ivan Jurina (Građevinsko tehnička škola, geodet). Dok su se na popisu studenata zasluženo našli: Marina Kosić (Učiteljski fakultet u Rijeci); Stanislav Žužić (Studij računarstva, Fakultet elektronike i računarstva ); Armin Rist (Studij elektrotehnike i informacijske tehnologije, Fakultet elektronike i računarstva); Nada Bukal (Studij matematike i informatike, Filozofski fakultet); Iva Braut (Studij povijest umjetnosti i povijest, Filozofski fakultet); Josipa Mrakovčić (Studij kroatistike, Filozofski fakultet); Bruna Justinić (Studij francuskog jezika i književnosti i povijest umjetnosti, Filozofski fakultet); Lucija Štefančić (Akademija likovnih umjetnosti);  Kristijan Krajnović (Katolički bogoslovni fakultet); Sanja Žužić (Medicinski fakultet); Marija Buterin (Ekonomski fakultet); Mirna Hriljac (Pravni fakultet); Jelena Pavlović (Fakultet za turistički i hotelski menadžment); Mario Depicolzuane (Grafički fakultet); Anja Ivanović (Arhitektonski fakultet) i Nadia Dunato (Prirodoslovno matematički fakultetet). Imenovani studenti ispunili su kriterije natječaja i imali najviši prosjek ocjena unutar pojedinog fakulteta i studijske grupe, te su za dodjelu stipendija izabrani na način da je izabran po jedan student sa svakog fakulteta, odnosno po jedan student iz svake studijske grupe, s najvišim prosjekom ocjena, dok su nabrojeni učenici odabrani prema visini nihova prosjeka (od 4,70 do 5,00). Visina studentske stipendije za ovu akademsku godinu utvrđena je iznosom od 600,00 kuna mjesečno, dok je visina učeničke utvrđena iznosom od 400,00 mjesečno.

NASTUP MIĆIH BODULA NA 12. DANIMA DUHOVNE GLAZBE U SPLITU (13. studenog 2007.)

Krčki, pjevački zbor Mići boduli u nedjelju 18. studenog nastupa na 12. danima duhovne glazbe hrvatske mladži Cro patria koji se održava u splitskom HNK (s početkom u 19.30 h) i to sa skladbom Pere Gotovca - Hvala za sve - čiji je tekst napisao Ivica Krajač, dok će ih na glasoviru prati Martina Kekelj. Zanimljiv je podatak da je Pero Gotovac na natječaj s vlastitom kompozicijom (pisanom baš za ovu prigodu) prijavio krčki zbor tek naknadno javivši voditeljici da je Miće bodule uopće prijavio i da je kompozicija na natječaju prošla. Na festivalu će nastupiti 30 Mićih bodula.
Inače, Dani duhovne glazbe Cro Patria najznačajnija su organizacijska akcija Glazbene mladeži Splita. Središnji program čini, festival autorskih ostvarenja suvremenih hrvatskih skladatelja i pjesnika, a uz ovu natjecateljsku večer održavaju se i prigodni cjelovečernji koncerti nekih od gostujućih zborova. Glavna odlika ove manifestacije je usmjerenost prema mladima, njihovo  zbližavanje i upoznavanje kroz kreativni i reproduktivni rad na polju glazbene umjetnosti. Cilj festivala je obogaćivanje zborske literature, oživljavanje zaboravljene hrvatske glazbene baštine, te okupljanje mladeži u zajedništvu glazbenih interesa. Cro Patria je iznikla 1995. godine, a producira se u formi natjecanja stimulirajući suvremeno stvaralaštvo na polju glazbe i poezije.


Mići boduli

USPJEH MIĆIH BODULA NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU IL PESCATORE IN TEATRO, MARINANDO 2007. (30. listopad 2007.)

Mići boduli nedavno su - od 06. do 16. rujna - gostovali na 12. međunarodnom festivalu kazališta Marinando na jugu Italije u mjestu Ostuni.  Marinando je inače festival talijanskih škola - natjecanje u prikazivanju kazališnih predstava i TV snimki posvećenih životu na moru, tako da je njegov moto nastao podsredstvom svega onog što more znači - ribarenja, prehrane, kulture itd. Sam festival održava se pod pokroviteljstvom talijanskog predsjednika, a organizira ga talijansko Ministarstvo poljodjelstva, šumarstva i mora u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, a posljednje četiri godine talijanski organizator poziva i predstavnike drugih mediteranskih zemalja (Španjolske, Egipata, Albanije i Hrvatske). 
Mići boduli svoju su snimku predstave Ča more more - čakavske štorijice ke se kantaju, igraju i tancaju prijavili na natječaj selektorici festivala Loredani Perissinotto, koja je pogledavši istu odlučila da će Mići boduli predstavljati Republiku Hrvatsku na festivalu Marinando. Predstava krčkog zbora prilagođena je izvođenju petnaestero djece, a neke od štorijica prevedene su na talijanski da bi tamošnja publika barem djelomično razumijela sadržaj predstave. Glazbeno - scensko djelo Ča more more izvedeno je na središnjem gradskom trgu u Ostuniju uz oduševljenje talijanskih kazališnih kritičara, redatelja, glumaca, svih izvođača i mnogobrojne publike. Nakon što je predstava odigrana uslijedili su pozivi za daljnje nastupe u Italiji, Španjolskoj i Egiptu .
Tijekom jednotjednog boravka svi sudionici festivala upoznavali su okolna mjesta, njihovu povijest i običaje, a posjetili su ribarsku luku u Brindisju, gradić Alberobello poznat po trulima - centralnim kamenim građevinama, Castelansku pećinu - jednu od najvećih u Europi i zaštićeno močvarno područje Torre Guaceto.
Svi Mići boduli, redateljica predstave Norma Čučak, tajnica zbora Gordana Drpić i voditeljica zbora Karmela Vajdoher Žilić bili su oduševljeni prijemom i susretljivošću organizatora kao i sudionika festivala. Doživjeli su tako možda i po prvi puta pravu iskrenost i interes za rad s djecom. Naravno, oproštaj nije mogao proći bez suza i razmjene telefonskih brojeva.

 
Izvedba predstave Ča more more


Zajednička predstava održana na ulicama Ostunija


Mići boduli u Brindisiju

ODRŽANIM STRUKOVNIM RADIONICAMA OBILJEŽEN DAN TURIZMA GRADA KRKA (30. listopada 2007.)

Osnovni cilj ovodišnjeg susreta predstavnika strukovnih grupacija grada Krka vezanih uz turizam s predstavnicima Turističke zajednice i Poglavarstva Grada Krka bio je unapređenje međusobne komunikacije. Inače, Grad Krk ima ambiciozne planove razvoja svoje glavne gospodarske djelatnosti - turizma. Turizam možemo shvatiti kao poticaj brojnih djelatnosti poput poljoprivrede, graditeljstva, trgovine i niza drugih aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru. Planovi razvoja mogu biti idealno osmišljeni, ali često ostaju neostvareni, naročito na kvalitativnoj razini, ako u njihovoj provedbi ne sudjeluju svi oni kojih se ti planovi tiču. Slogan, Krk - grad povijesti i kulture, u sebi nosi potrebu temeljnih promjena turističke ponude i to na svim razinama. Taj tranzicijski proces od masovnog ka turizmu doživljaja inače traje godinama. Nulta i početna godina već su za nama, no vrijeme je kratke revizije postignuća i korektivnih koraka uz savjetovanje ljudi s terena i djelatnika s prve crte turističkog poslovanja. Predloženo je tako da se dan turizma Grada Krka održava svake godine krajem listopada ili početkom studenog kada većina turističkog gospodarstva završava poslovanje. Ove se godine kao domaćin ponudio hotel Koralj, tako da su se u različitim vremenskim terminima tijekom čitavog dana u tom hotelu održavale male strukovne radionice na kojima su sudjelovali predstavnici pojedine grupacije, te predstavnici TZ grad Krka  i Poglavarstva Grada Krka. Raspravljalo se na teme: Hotelijeri i kampovi, Turističke agencije, Obiteljski smještaj, Ugostitelji, Turistički brodari, Trgovci i uslužne djelatnosti i Poljoprivredne udruge. Na tim su sastancima obje strane predložile modele suradnje na pojedinim projektima i općenito na poboljšanju kvalitete ponuda. Dan je završen uz zakusku i to zajedničkim druženjem svih predstavnika strukovnih grupacija, Turističke zajednice grada Krka kao i Poglavarstva. Najvažniji zaključci biti će upućeni na raspravu te će iste razmatrati Vijeće Turističke zajednice i Poglavarstvo Grada Krka sve u cilju što boljih ponuda u okvirima našega grada.

 


S Dana turizma grada Krka: Frankopani knezovi krčki u društvu predstavnika Turističe zajednice u Grada Krka

KNEZOVI KRČKI NA 3. SREDNJOVIJEKOVNOM SAJMU U ŠIBENIKU (23. listopada 2007.)

Treću godinu za redom, na dan sv. Mihovila u Šibeniku se održava srednjovjekovni sajam. No ove je godine, zbog tragedije koju su vatrogasci doživjeli na Kornatima, sajam odgođen za vrijeme od 19. do 21. listopada.
...
U petak, uvečer, povorka s povijesnim skupinama krenula je u mimohod gradom s ciljem dolaska na trg ispred gradske vijećnice i šibenske katedrale. Na trgu su glumci izveli predstavu koja je oživjela srednjovjekovni život Šibenika te iščekivanje sajma, nakon čega je kneginja (inače šibenska gradonačelnica Neda Klarić) proglasila sajam otvorenim. Naši knezovi - Frankopani bili su smješteni na poziciji odmah ispod katedrale, do stepenica. Pored trona, bilo je postavljeno i nekoliko štanodova na kojima su prezentirali krčke proizvode: maslinovo ulje Nono, vina i rakije Mrakovčić iz Krka i Nada iz Vrbnika, sireve Mirjenka Mrakovčića iz Kornića, kruh pekare Casa del Padrone, te višejezične prospekte Turističke zajednice grada Krka koji su podjeljeni Šibenčanima i njihovim gostima. Posjetitelja je, unatoč jakoj buri i hladnoći bilo mnogo, a možemo zaključiti i da je tamošnja prisutnost Krčana bila posve opravdana: promovirali su naš grad i brand knezova krčkih, a uspostavili su i nove kontakte za buduća gostovanja u drugim sredinama.

GOVOR MAGISTRA KNEGINJI


Frankopani, knezovi krčki uz tron

 
Mimohod ulicama Šibenika

175. OBLJETNICA GRADSKE GLAZBE KRK (20. i 21. listopada 2007.)

Dvodnevnom manifestacijom Krčani su proslavili zavidnu, 175. obljetnicu osnutka Gradske glazbe Krk, koju posljednjih petnaest godina vodi prof. Ivo Čargonja. Program je započeo u subotu, 20. listopada, svečanim koncertom u Sportskoj dvorani Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir na kojem su slavljenici ugostili dobro nam znana domaća pjevačka društva: dječji pjevački zbor Mići boduli vokalni sastav Bona forma, klapu Kaštadi, kao i mladu riječku solisticu na ksilofonu Anju Salihagić. Okupljena podrška tako je mogla uživati u skladbama poput Antonin's new world (Antonina Dvořaka) koja je vidno zagrijala atmosferu; Cirkus renz s dominantnim dionicama ksilofona ili živoj Holliday for drums (Willia Lofflera). U pauzama svoje su glazbene vještine pokazali prethodno nabrojeni gosti, a krčkim limenjacima rođendan je čestitao član Gradskog poglavarstva Grada Krka Branko Jakovljević. Mladen Trinajstić, kao novi predsjednik Gradske glazbe, podjelio je počasne plakete petorici njenih članova - Stolfi, Skomeršiću, Vasiliću, Lukariću i Sindičiću - poradi njihove dugogodišnje vjernosti udruzi, koja se u slučaju spomenutih broji u desetljećima. Osim što je podjelio plakete novi je predsjednik izdvojio i nekoliko činjenica iz bogate povijesti krčkih puhača, pa smo tako doznali da je Gradska glazba Krk jedna od najstarijih udruga na otoku Krku, a zasigurno i na širem području Primorsko goranske županije. Njena duga prošlost seže u 19. stoljeće, a prema zapisima Talijanskog državnog arhiva u Trstu zaključuje se kako je najvjerojatnija godina njenog formalnog osnutka 1832., iako se gradski puhački orkestar spominje čak i ranije. Nakon desetljeća rada u različitim društvenim okolnostima u kojima je njen rad u kraćim periodima čak i zamirao, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća na inicijativu većeg broja Krčana, gradske vlasti odlučuju snažnije financijski i organizaciono pomoći ponovnom radu glazbe. Godine 1992. dirigentsku palicu od pokojnog Antona Udine preuzima prof. Ivo Čargonja iz Rijeke koji od tada do danas redovito radi sa sve većim brojem novih puhača. Prof. Čargonja unosi i mnoštvo noviteta u repertoar, pa osim starih krčkih melodija i tradicionalnih folklornih plesova krčki puhači nastupaju i sa sve većim brojem suvremenih skladbi. Glazba danas broji 35 svirača, mahom mlađe životne dobi, a posljednjih godina gostovala je širom Hrvatske. Proslava obljetnice nastavljena je u nedjelju, 21. listopada polaganjem vijenca na gradskom groblju čime su se krčki puhači prisjetili svih znanih i neznanih sada već pokojnih svirača, negdašnjih članova njihove udruge. Potom je uslijedio promenadni nastup na gradskoj rivi i Veloj placi u kojem se Krčanima pridružio lošinjski Puhači orkestar Josip Kašman kojim je i zaključenja ova velika dvodnevna svečanost čiju su organizaciju potpomogli Ministarstvo kulture RH, PGŽ, Grad Krk i Centar za kulturu Grada Krka.

 
Gradska glazba Krk


Anja Salihagić, solistica na ksilofonu


Klapa Kaštadi

 
Gradska glazba Krk i Puhači orkestar Josip Kašman

VIŠE O PROSLAVI OBILJEŽAVANJA LEPANTSKE BITKE U NAFPAKTOSU (12. listopada 2007.)

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, te Hrvatsko veleposlanstvo u Grčkoj donjeli su, na sastancima koje je sazivalo Ministarstvo na prijedlog grčke vlade, odluku da Hrvatska kao saveznica Svete lige prisustvuje obilježavanju obljetnice Lepantske bitke u Nafpaktosu. Na sastancima je dogovoreno da će Hrvatku predstavljati gradovi Krk i Hvar - kao gradovi čije su galije 1571. godine sudjelovale u tom za povijest Europe vrlo važnom događaju. Budući da je grad Hvar iz nepoznatih razloga odustao od dogovora sva čast da na veličanstvenoj obljetnici predstavi Hrvatsku pripala je upravo Krku. Kako je u gradu pokrenut projekt Frankopani - knezovi krčki, ravnateljica Centra za kulturu, Maja Parentić predložila je da Krk u Grčkoj bude predstavljen kroz povijesnu priču o ispraćaju zapovijednika krčke i creske galije pred Senatom te providurom, i to po službenoj proceduri koju bi predvodio gradski Magistar. Ono što je s tom pričom povezalo Krk osim činjenice da su u galiju ušli Krčani jest i to da je u vrijeme održavanja Lepantske bitke hrvatski ban bio Fran Frankopan, tako da su u prikazu sudjelovali sljedeći likovi: soprakomit - Ljudevit Čikuta (zapovjednik galije Uskrsog Krista iz Krka); soprakomit - Ivan Dražić (zapovijednik galije Svetog Ivana iz Cresa); ban Fran Frankopan - gradski magistar; venecijanski providur; supruge zapovjednika; kneginja supruga kneza Frankopana i pratilja kneginje. Scenskom su se prikazu također pridružili članovi posade jedrenjaka Otac Duje iz Krila Jesenice kao i djeca hrvatskih veleposlanika u Ateni. Više!


Most u neposrednoj blizini mjesta odvijanja Lepantske bitke


Otočić Oxa iza kojeg se kršćanska armada sklonila od neveremena dan prije Lepantske bitke

 
S proslave...

KRČANI NA PROSLAVI  OBLJETNICE LEPANTSKE BITKE U NAFPAKTOSU (06. listopada 2007.)

Dana 07. listopada 1571. u vodama ispred grčkog grada Nafpaktosa (Lepant) u Korinskome zaljevu održana je jedna od najvećih pomorskih bitaka između flote Svete lige i flote osmanlijskog carstva. Kršćanskom mornaricom zapovjedao je Juan Austrijski, a ishod bitke bio je odlučujući za danju povijest Europe, jer su tada Turci bili zaustavljeni u svojem pohodu na Europu. U sastavu kršćanske mornarice sudjelovalo je i osam galija iz dalmatinskih i sjevernojadranskih gradova/komuna: Hvara, Cresa, Krka, Raba, Zadra, Šibenika, Trogira, Kotora i Kopra.  Dubrovnik koji zbog svoje neutralnosti nije smio sudjelovati u bitci poslao je svojih 20 transportnih jedrenjaka Španjolcima. Tako je na poticaj saborskih zastupnika Tončija Tadića i Ruže Tomašić u Nafpaktosu 2006. godine svečano postavljena spomen ploča brojnim hrvatskim vojnicima koji su poginuli u Lepantskoj bitci (uz ranije postavljene spomen ploče grada Venecije, Španjolske i Austrije). Kako grad Nafpaktos svake godine slavi ovu važnu obljetnicu, ove je godine poziv za suradnju poslan svim zemljama koje su sudjelovale u Lepantskoj bitci; a među njima naravno i Hrvatskoj. Tako je brod s predstavnicima izaslanstava gradova/komuna koji su sudjelovali u bitci krenuo put Nafpaktosa. Među njima su se našli i Krčani koji će u organizaciji Centra za kulturu i uz podršku Grada Krka sudjelovati u bogatom sedmodnevnom programu; te će kao Frankopani, knezovi krčki - pod čijom vlašću grad bijaše za vrijeme trajanja Lepantske bitke - Grčkoj predstaviti razne kulturne i gastro sadržaje koji svoje korjene imaju upravo u godinama koje definaraju period renesanse.

U GALERIJI DECUMANUS OTVORENA IZLOŽBA KRČKIH MASLINARA IZ UDRUGE DROBNICA POD NAZIVOM MASLINOVO ULJE - HRANA, LIJEK I SVJETLO (01. listopada 2007.)

U Krku, gradu knezova, pučana i težaka uz prigodan program i domjenak udruga maslinara Drobnica predstavila se svojim proizvodima, vrhunskim maslinovim uljima, demonstriravši nam (nikad zaboravljenu) tradiciju kojom plod toga stabla postaje tekuće zlato. Osim maslinovih ulja izložba uključuje i ostale primjere autohtonog krčkog proizvoda od mesnih prerađevina, sireva, vina i rakija s ciljem upoznavanja ne samo domaćih proizvoda lokalnih proizvođača već i spoznavanja njihove stručnosti kroz cijeli niz izloženih diploma, priznanja i medalja. Svi posjetitelji izložena maslinova ulja mogu i degustirati u ambijentu upotpunjenom likovnim i literarnim radovima polaznika OŠ Fran Krsto Frankopan iz Vrha. Izložba ostaje otvorena do 21. listopada 2007. godine. (Radno vrijeme galerije: svakim danom od 10.00 do 12.00, te od 18.00 do 20.00 sati.)


Detalji izložbe održane u galeriji Decumanus

KRČANI OBILJEŽILI SVJETSKI DAN TURIZMA (27. rujna 2007.)

U organizaciji TZ Grada Krka, te uz nastup folkloraša iz KUD-a Braće Radić (ogranak Kornić), Krčani su na Veloj placi prigodno obilježili Svjetski dan turizma, počastivši se pritom i besplatnim friticama. Inače, Svjetska turistička organizacija (World Tourism Organization - TWO) je na trećoj sjednici održanoj 1979. odlučila pokrenuti obilježavanje Svjetskog dana turizma. Datum 27. rujna je odabran kako bi se podudarao s važnim trenutkom te značajne institucije - danom kada je 1970. usvojen njen Statut. Taj se dan međutim obilježava kako bi se unutar međunarodne zajednice jačala svijest o turizmu i njegovom gospodarskom, sociološkom, kulturnom i političkom značaju. Određivanje obilježavanja Svjetskog dana turizma prigodno je i zbog činjenice što se radi o kraju glavne (ljetne) sezone na sjevernoj hemisferi i o početku glavne sezone na južnoj hemisferi. Prema tome riječ je o vremenu kada na tisuće ljudi razmišlja upravo o turizmu. Generalna skupština Svjetske turističke organizacije propisala je da se svake godine bira nova zemlja domaćin koja će predstavljati partnera WTO-a u obilježavanju toga dana, a središte ovogodišnje proslave je Sri Lanka s aktualnom temom Turizam otvara vrata ženama.


Nastup KUD-a Braće Radić (ogranak Kornić)
na Veloj placi


SLIKE S GREŠKOM U GALERIJI DECUMANUS, OTVORENA IZLOŽBA ALANA ALEBIĆA (15. rujna 2007.)

U galeriji Decumanus otvorena je izložba mladoga riječkog slikara AlAna Alebića. Izloženi ciklus pod nazivom Slike s greškom temelji se na suvremenom vizualnom sklopu, gdje je strategija slike zasnovana na paralelizmu slikarstva i fotografije, a predmetne činjenice  svakodnevice preuzete su iz medija i time pretvorene u sasvim novu optičku realnost - u transformiranu medijsku zbilju. Stvarnost od koje autor kreće je, dakle, ona medijska, a motivi fotoreportažni likovi i lica preslikani s fotografija, ili ekrana - najviše portreti. Na njima on intervenira namjernim optičkim greškama, pa tako već ionako prividnu zbilju dalje produbljuje i urušava novim, namjernim razgradnjama viđenog. Razgradnjama koje dezintegriraju čak i onu prvotnu optičku iluziju, stvarajući simulakrum simulakruma zbilje - neki iskošeni privid privida zbilje. Autor tako uspostalja u svojoj slici drukčije vizualne zakonitosti, a uz (još uvijek!) tradicionalnu tehniku, ali pritom, u nekom zaustavljenom trenutku, stvara začudno fascinantan vizualni doživljaj. Izložbu možete pogledati do 05. listopada 2007.! (Radno vrijeme galerije: od 10.00 do 12.00 i od 18.00 do 21.00 sati (svakim danom).

 


Otvaranje izložbe Alena Alebića

MIĆI BODULI NA FESTIVALU KAZALIŠTA IL PESCAROTE IN TEATRO – MARINANDO 2007. (06. rujna 2007.)

Dječji  pjevački zbor Mići boduli iz Krka sudjelovati će od 9. do 16. rujna 2007. godine na  međunarodnom festivalu kazališta Il pescatore in teatro - Marinando 2007. u Ostuni u  južnoj  Italiji. Ondje će se predstaviti svojim glazbeno - scenskim djelom Ča more more - čakavske  štorijice ke se kantaju, igraju i tancaju, izabranim na natječaju Hrvatskog centra za dramski odgoj iz Zagreba da predstavlja Republiku Hrvatsku na spomenutom festivalu. Tekst  predstave napisala je Ivanka Glogović Klarić, glazbu Natalija Banov, aranžmane Robert Grubišić, dok je scenografiju osmislio Saša Lončarić. Predstavu je režirala Norma Čučak, a uz redateljicu s djecom je radila i voditeljica zbora Karmela Vajdoher Žilić.

ZAVRŠEN OVOGODIŠNJI PONTES (30. kolovoza 2007.)

Krunom ovogidešnjeg međunarodnog književnog festivala nakon niza radionica i predavanja možemo smatrati slam-nastup polaznika Ljetne škole knjige i koncert Ramba Amadeusa uz podršku nezaobilaznog i hiperproduktivnog Francija Blaškovića. Slam nastupom svoje je sposobnosti pokazalo deset polaznika Radionice koje je nakon pokazanog ocjenama od 1 do 10 ocjenjivao nasumično (iz publike) odabran deseteročlani žiri. Tako je nakon tri kruga natjecanja izabrano troje finalista - Ivo Krešić, Nadia Rebrnja i Selma Muzaferija, a potom i pobjednica, potonje spomenuta, koja je iskrenošću i humorom od publike izmamila najdulji pljesak, inače jedini kriterij konačnog odabira. No unatoč nizu zanimljivih interpretacijama, najveći pljesak ipak su zaslužili Rambo i Franci koji su ciničnim humorom i satirom u pauzama između nastupa polaznika škole oduševljavali nažalost malobrojnu publiku. Koncertom glazbenog genija, sve bližeg jazzu ali još uvijek itekako britkog na jeziku, Ramba Amadeusa nije završio samo Pontes već i sezona kulturnih dešavanja grada Krka.

 
Polaznice Ljetne škole knjige na djelu


Rambo Amadeus, Valerij Jurešič i Franci Blašković


Rambo Amadeus

ČETVRTA VEČER S PISCEM: NENAD VELIČKOVIĆ (29. kolovoza 2007.)

Posljednja Večer s piscem, ovogodišnjeg Pontesa, donjela je promociju i raspravu o knjizi Viva Sexico, sarajevskog književnika Nenada Veličkovića za hrvatsko tržište izašloj u nakladi Jesenski i Turka. Riječ je o humoristično-satirično-didaktičkom pamfletu podjeljenom u tri cjeline: Cosmoboy (parodijski komentari na sulude Cosmopolitanove savjete o seksu, izgledu, odnosima među spolovima i td.), Seksikon (riječnik pojmova direktno ili indirektno vezanih uz seks(ualnost)) i Sekspresionizam (analitički eseji poznatih djela likovne umjetnosti na temu erotike). Temu knjige najbolje je u Dodatku: Auto(r)interpretaciji, obrazložio sam autor: Ljudska seksualnost je svakako tema koja objedinjuje sve tekstove u knjizi. Sve druge teme (obrazovanje, cenzura, religija, tržište...) dovedene su u vezu s njom, i objašnjene iz nje. (Barem mi je to bila namjera.) Ili, da budem precizan, i da primijenim pravilo koje na časovima vježbi predlažem studentima - da se tema književnog djela najlakše odredi prepoznavanjem dvije sile (dva principa, dva sistema vrijednosti, dvije ideje, dva pogleda na svijet...) čijim sukobom priča počinje - tema knjige Viva SEXICO bila bi: erotika u patrijarhalnom društvu. Prije hrvatskog izdanja knjiga je izašla u srpskoj Fabrici knjige, a Dejan Ilić tim je povodom komentirao razlog njene objave kazavši kako Veličkovićev rukopis iznosi jasan stav i sve ono što se s njime kosi, odnosno vrlo rijetko otvoreno iskazivanje vrijednosnog suda izbjegavajući pritom patetiku i suhoparnost; no ipak knjiga nije savršena, ali potiče na rasparvu i ima potencijal udžbenika seksualnog odgoja.


Nenad Veličković


Dejan Ilić


TREĆA VEČER S KRITIČAREM: ĐURĐA STRSOGLAVEC (28. kolovoza 2007.)

Nenad Veličković, književnik iz Bosne i Hercegovine, predstavio je ne književnicu već teoretičarku književnosti (doc. dr.) Đurđu Strsoglavec, inače profesoricu na katedri za Hrvatski, srpski te makedonski jezik i književnost Odsjeka za slavistiku pri Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Pritom je ljubljanska teoretičarka komentirala više nedostatke nego li kvalitete Bolonjskog procesa istaknuvši kako je on doveo do totalne dekstrukcije koja proizlazi iz prilagođavanja američkom sistemu studiranja, a zbog neprestanog sažimanja obvezne materije još je uvijek sve u stadiju prilagođavanja. Također na pitanje zašto se studenti najčešće odlučuju na studij slavistike, kazala je da prostor Balkana te njegovu književnost, kulturu (civilizaciju) i povijest studenti smatraju osobito zanimljivim/atraktivnim predloškom za studiranje budući da je došlo do relativnog zasićena Zapadom, a i Balkan definiraju kao nešto iskonskije od same Slovenije. Nadalje uz još niz zanimljivih tema raspravljalo se i o nužnosti studijskih putovanja, odnosno posjećivanja primarnih sredina jer prema riječima Đurđe Strsoglavec, književnost je takva da bez reflektivnog okvira nije moguća njena potpuna analiza.


Nenad Veličković i Đurđa Strsoglavec

DRUGA VEČER S PISCEM: ILDIKO LOVAŠ (27. kolovoza 2007.)

Mađarsku spisateljicu (inače rođenu u Subotici) Ildiko Lovaš, okupljenim polaznicima Ljetne škole knjige predstavio je srpski nakladnik Dejan Ilić. Ildiko Lovaš, 1994. objavljuje svoju prvu zbirku kratkih priča Kalamáris, da bi već sljedeće godine, progonjena mišlju da će ostati spisateljica s tek jednom knjigom, objavila novi rukopis - također zbirku kratkih priča - A másik történet. Ta se mađarska spisateljica nakon završetka studija u Novom Sadu formirala pod utjecajem progresivnih vojvođansko-mađarskih pisaca koji su sadržajem ostali vezani uz vojvođansku/srpsku kulturnu sredinu međutim jezik na kojem su stvarali bio je mađarski; ta činjenica grubo definira i djelo predstavljene spisateljice koja je primila nekoliko književnih nagrada - Szirmai Irodalmi Díj (1994.), Móricz Zsigmond Ösztöndíj (1998.), Bodrogvári Díj (2000.), Gion Nándor Prózaírói Ösztöndíj (2004.) - a trenutno je član Opštinskog veća za kulturu i informisanje Subotice.


Ildiko Lovaš i Dejan Ilić

PRVA VEČER S PISCEM: NASTIJA KULOVIĆ (26. kolovoza 2007.)

Umjesto najavljenog Alena Bovića, autora provokativnih Metastaza, u prvoj Večeri s piscem unutar programa ovogodišnjeg Pontesa, predstavljena je mlada, neobjavljena, zagrebačka spisateljica Nastija Kulović čiji će roman Majmun iz mog sna u narednih godinu dana izaći u nakladi Profila. U pratnji mlade spisateljice našao se Tomislav Patarčić jedan od menađera iz agencijeske kuće Kapa koja je odigrala posredničku ulogu između spisateljičina rukopisa i renomiranog nakladnika - međutim prema njihovim riječima taj put posredovanja nije bio nimalo lagan! Rukopis čiji smo ulomak imali priliku čuti dio je romana, okarakteriziranog kao fikcionalan dnevnik, namjenjenog mlađoj publici, ali ne i premladoj zbog eksplicitnih elementa koji prožimaju njegov sadržaj. Roman započinje kada glavni lik - Dana pronalazi dnevnik svoje upravo preminule sestre Dine zahtjevajući da svi oni na čiji je trag naišla u dnevniku o njezinoj sestri nešto i napišu; tako iz različitih priča (inače ispovijesti različitih likova romana), čije se dnevničke forme bitno razlikuju, pomalo otkrivamo tko je u biti pokojnica... Mlada spisteljica poticaj/inspiraciju pronašla je u činjenicama iz autobiografije, a od planova za budućnost otkrila je samo to da se i nadalje uz primarnu struku - pravo - želi baviti književnošću.


Valerij Jurešić, Tomislav Patarčić i Nastija Kulović

U FRANKOPANSKOM KAŠTELU OTVOREN DVANAESTI MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI FESTIVAL PONTES (25. kolovoza 2007.)

Otvorenje ovogodišnjeg Međunarodnog književnog festivala Pontes prošlo je u znaku dodjele nagrade Dekada, no prije njenog uručenja i razgovora s njenim dobitnikom, Katarina Mažuran Jurešić predstavila je jednu od sudionica ovogodišnje Radionice kreativnog pisanja - neafirmiranu zagrebačku spisateljicu Natašu Skazlić koja se na sudjelovanje u Ljetnoj školi knjige odlučila zbog dobog glasa krčkog književnoh festivala, općenito malog broja radionica, upoznavanja novih ljudi sličnih interesa, te stjecanja novih iskustava. Svojevrsan uvod u večer otvaranja završen je čitanjem kratke priče prethodno predstavljene autorice, a program je nastavljen upoznavanjem s književnom nagradom i njenim dobitnikom Zoranom Ferićem. Dekadu je pokrenuo kulturni magazin Op.a (glavnog urednika Valerija Jurešića) s ciljem definiranja dobre proze i to s desetogodišnjim odmakom da bi se izbjegao sud podsredstvom sporednih interesa, trenutne popularnosti autora i sličnih modela. Sama nagrada svojevrsna je potvrda kvalitete koja je prošla test vremena, a prvi je dobitnik Zoran Ferić odnosno njegov uradak Mišolovka Walta Disneya objavljen 1996. godine. U užoj konkurenciji prije konačnog odabira Feriću su društvo pravili Ivo Brešan, Goran Tribuson, Pavao Pavličić, Darko Lukić i Mirko Kovač, no anketa provedena među čitateljima uz druge pokazatelje (prodane primjerke knjige, posudbe u knjižnicama, onodobno i aktualno mišljenje kritičara, reizdanja i ekranizacije), izbacila je jedan rezultat - spomenutu zbirku priča! U kratkom razgovoru s Jurešićem, Ferić je komentirao odnos generacije osamdesetih i devedesetih, iskustvo s Bibliotekom Premijera, a polaznicima ovodišnje Radionice dao je savijet da pišu polako s čim više verzija što predstavlja protest spram tekuće industrije koja propagira suprotno! Službena večer otvaranja završila je pročitanim ulomkom iz Ferićeve priče Potrči doktora koja predstavlja raskid s dotadašnjom poetikom autora i to u njegovu prepoznavanju potrebe da se uspostavi odnos s čitateljem. Ovogodišnji Pontes traje od 25. do 30. kolovoza, a usmjeren je na razvoj Ljetne škole knjige obogaćene predavanjima brojnih gostiju koji će govoriti o pisanju s različitih aspekata: teoretičara, nakladnika, urednika i pisaca. Festival će kulminirati slam-nastupom polaznika Radionice koji je u svom izrazu prožet scenskom umjetnošću i interakcijom što dovodi do spontane ocjene publike i koncertom crnogorskog glazbenika Antonija Pušića alias Ramba Amadeusa koji bez dlake na jeziku svoju karijeru zasniva na prozivanju primitivizma i bahatosti. Slaming i koncert Ramba Amadeusa održati će se u četvrtak, posljednjeg dana festivala, u dvorištu Frankopanskog kaštela s početkom predviđenim za 21.00 sat. (Ulaznica je u predprodaji 75,00 kn, dok će na dan koncerta iznositi 100,00 kn.) Festival organizira ustanova Pontes, Katarina Mažuran Jurešić i Valerij Jurešić, uz podršku Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu Primorsko-goranske županije i Centra za kulturu grada Krka.


Zoran Ferić i Valerij Jurešić


Nataša Skazlić i Katarina Mažuran Jurešić

STAND UP COMEDY SVE 5 U DVORIŠTU FRANKOPANSKOG KAŠTELA (24. kolovoza 2007.)

Posljednja večer službenog programa Ljetnih priredbi 2007. protekla je u znaku dobog raspoloženja i neprekidnog smijanja za što su bili zaduženi stand up komičari okupljeni pod nazivom Sve 5 - Marina Orsag, Jadranko Glavačević, Zoran Tučkar-Zoki, Marko Petar Orešković i Pedja Bajović. Riječ je o prvoj domaćoj komičarskoj skupini koja redovito održava nastupe diljem Hrvatske, a naklonost šire publike stekla je angažmanima u televizijskim emisijama poput Shpize ili Zuhra Light Showa. Ti su zabavljači svoj talent brusili na glumačkim stand up radionicama čiji je idejni začetnik bio Marko Torjanac, a pod vodstvom Željka Vukmirice, Željka Koeningsnechta i najvećim dijelom Slavice Knežević započinju s nastupima po zagrebačkim klubovima. Stand up comedy (ili komedija sa stavom u doslovnom prijevodu), je kao jedna od najzahtjevnijih scenskih formi, nastala u klubovima u Americi i Engleskoj 50-tih godina prošlog stoljeća, a televizija ju je afirmirala kao posebno zahtjevnu zabavljačku formu budući da je komičar osuđen na neposrednu milost i nemilost publike koja mu odmah daje do znanja koliko je dobar ili loš. Od legendarnog Dave Allena preko suvremenih komičara poput Jerrya Seinfelda i Jima Carreya pa sve do Nele Eržišnik, Željka Pervana ili zagrebačke ekipe iz Sve 5, svima je zajednička nekontrolirana želja za nasmijavanjem i podizanjem dobrog raspoloženja. Stand upper prepričavajući neki realan ili fiktivan isječak iz života komentira gotovo sve, no najdraže su mu teme ljubav, muško-ženski odnosi, politika, estrada, socijala i sl., u što se mogla uvjeriti i krčka publika još jednom u pristojnom broju okupljena u dvorištu Frankopanskog kaštela koja je pritom i od samih komičara poradi izvrsne interakcije proglašena jednom od najboljih!

   
Ekipa iz Sve 5

BROJNI POSJETITELJI RIBARSKE FEŠTE UŽIVALI U BESPLATNIM DELICIJAMA (18. kolovoza 2007.)

U subotu 18. kolovoza u organizaciji SRD Lovrata bila je na prostoru  istezališta organizirana ribarska fešta koju su svojim donacijama potpomigli sljedeći sponzori:  Turistička zajednica grada Krka; Bimal d.o.o.; R.B. Gira, Ribarski obrt Kapica; R.B. Ždrilo; R.B. Miki; R.B. Virginija; R.B. Petar Pan 1; R.B. Neverin i Inter - design d.o.o. Krk. Fešta se uz glazbenu kulisu i dobro raspoloženje prisutnih protegla do dugo u noć, a sve što se pritom dijelilo bilo je besplatno! Tako je podijeljeno oko 800 porcija (ili 200 kilograma) raznih vrsta riba za koje su bili zaduženi sponzori i članovi krčkog ribolovnog društva, te oko 220 litara vina. Redovi nestrpljivih posjetitelja dosegli su u jednom trenutku i stotinjak metara, a čitav hepening bio bi uz naravno sponzore nezamisliv i bez volonterskog angažmana članova Lovrate koji su jednu ljetnu večer u Krku učinili još zanimljivijom.


S pripreme za ribarsku feštu: članovi Lovrate

U FRANKOPANSKOM KAŠTELU ODIGRANA PREDSTVA VELIKA ZVJERKA (18. kolovoza 2007.)

Ponovo je u dvorištu Frankopanskog kaštela odigrana još jedna vrhunska prestva u produkciji Planet Arta, a njegova popunjenost samo je dokaz da se Krčani tijekom ljetnih mjeseci očito najviše vole opustiti uz dobar kazališni komad. Dramu koja propituje probleme modernoga čovjeka, prepunu crnog i ciničnog humora Velika zvjerka (ili Hospitality Suite u originalu) Rogera Rueffa mnogi su kritičari po kvaliteti usporedili sa "Smrti trgovačkog putnika", A. Millera ili je pak nazivaju modernom inačicom "U očekivanju Godota", S. Becketa. Tri trgovačka putnika, različitih životnih dobi u apartmanu jednoga hotela na trgovačkoj konvenciji nadaju se da će ovaj puta napraviti posao života. Za to imaju i dobar razlog, jer na konvenciju dolazi čovjek koji taj njihov san može pretvoriti u stvarnost (velika zvjerka). Dok pripremaju prijem međusobno se sukobljavaju i preispituju svoje živote i vlastita uvjerenja. Kako biti čovjek u svijetu u kojemu novac igra odlučujuću ulogu? Kako ostati vjeran sebi? Postoji li granica između profesionalizma i ljudske solidarnosti? Što je danas vjera? Bog, čovjek ili novac? Je li marketing postao vjera? Ili je vjera postala marketing? I na kraju, najvažnije pitanje, kome možemo vjerovati? Redateljica ove višestruko nagrađivane drame, koja nas potiče da i sami počinjemo pronalaziti odgovore na prethodno spomenuta pitanja, jest Slavica Kneživić, a svoje su uloge majstorski odradili: Slavko Juraga (Phil), Marko Torjanac (Larry) i Luka Dragić (Bob).

 
Velika zvjerka

DEKORATIVNA SINTEZA SLIKARSTVA AKCIJE, LIRSKE APSTRAKCIJE I ENFORMALA: OTVORENA IZLOBA IVANA BALAŽEVIĆA (17. kolovoza 2007.)

Ivan Balažević rođen je u Tavankutu 1949., a 1972. diplomirao je grafiku na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Marijana Detonija. Tako u prvoj polovici sedamdesetih započinje bogata umjetnička karijera Balaževića koji se kroz odrađena desetljeća orjentirao prvenstveno ka slikarstvu iako se okušao i u ostalim likovnim medijima. Ono što možemo zaključiti iz radova izloženih u krčkoj galeriji jest (promišljeno) upuštanje u slikarski eksperiment na labavoj granici između slikarstva akcije, lirske apstrakcije i enformela: slikarstva akcije zato što Balažević hrabro koristi postupke karakteristične upravo za tu slikarsku struju (kapanje, špricanje, dominantan i intuitivan potez kistom); lirske apstrakcije zato što su slike u svojim asocijativno-figurativnim slojevima dvoznačkog karaktera - ono što u jednom trenutku prepoznajemo kao lica već u sljedećem su putena ženska tijela i enformela očitog u cijeloj paleti različitih tekstura, karakterističnoj tehnici grebanja po mokrom sloju boje i povremenim slučajnostima. Međutim kvaliteta Balaževićeva slikarstva ne leži samo u upotrebi različitih likovnih sredstava već i u kultiviranom istzraživanju likovnog jezika u kontekstu postmodernističkih postulata ispitujući njegove mogućnosti kao lozinku svojega izraza. Balaževićevu izložbu akrila na platnu, u galeriji Decumanus, možete pogledati do 14. rujna 2007.


Todos artista desperados I, 2007.

 

VOLSONIS JAZZ GARDEN FESTIVAL: MAJA SAVIĆ TRIO ODUŠEVIO JAZZOM, BOSSA NOVOM I BLUESOM (14. kolovoza 2007.)

Četvrta večer Volsonis Jazz Festivala ponovo je donjela glazbenu poslasticu u vidu suradnje troje vrsnih glazbenika: Maje Savić (vokal), Antona Glasnovića (gitara) i Vjekoslava Crljena (kontrabas) okupljenih pod nazivom Maja Savić Trio. Inače, Maja Savić svoju je glazbenu karijeru započela 1998. s pop-rock grupom Flyer, izvodeći glavni ženski vokal uz muškog vokalista i ritam sekciju. Nakon toga započinje suradnju s grupom Bazaar izvodeći varijantu crossover-a, mješajući pritom hard core i jazz. Nakon kratkog odmora od glazbe ponovo započinje rad s grupom Flyer, no ovoga puta kao back-vokalistica; grupa u tom periodu izdaje i svoj prvi (dobro prihvaćeni) album Epopeja. Godine 2005. Maja Savić ostavlja bend i seli u Portugal, gdje započinje snimati debut solo albumu s poznatim jazz glazbenikom Zé Eduardom, obrazujući se, pritom kao vokalistica i glazbenica. Trenutno, u suradnji s Triom, radi na produkciji svog novog albuma koji bi trebao izaći 2008. (Pristojno ispunjeno prizemlje koktel-bara Volsonis uživalo je tako u profinjenim zvukovima jazza, bossa nove i ponešto bluesa, te prekrasnom baršunastom glasu iskusne vokalistice...)


Maja Savić Trio

U KRČKOJ KATEDRALI UOČI BLAGDANA VELIKE GOSPE ODRŽAN KONCERT MARIJANSKIH NAPJEVA (13. kolovoza 2007.)

U krčkoj katedrali kao uvod u nadolazeći blagdan Bogorodičina Uznesenja održan je prigodan koncert marijanskih napjeva, Terceta Sacrum. Tercet, inače čine članovi uže obitelji -  Mandica Tomašić (sopran), Zrinka Tomašić (mezzosopran/glasovir) i Hrvoje Tomašić (bariton/violina) - koji su pred odabranom krčkom publikom izvodili skladatelje poput Markovića, Benda, Arcadelta, Mozarta, Juračića, Händel i ostalih, no u Hvalospjevu Gospi, Ave Mariji, Allelui i Ave Maris Stella autorskim su se uradcima predstavile Mandica i Zrinka Tomašić. Mandica Tomašić profesorica je glazbe, a s vlastitim zborom bilježi cijeli niz uspješnih nastupa u zemlji i inozemstu. Zrinka Tomašić, inače pijanistica, diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te na rimskom konzervatoriju Sv. Cecilije; često nastupa solo ili kao dio komornog orkestra, a osvojila je i cijeli niz stručnih nagrada. Hrvoje Tomašić nagrađivani je student treće godine violine zagrebačke Muzičke akademije; usavršavao se u Italiji, Austriji i Njemačkoj, a svira i prvu violinu Zagrebačkog kvarteta mladih.

REKONSTRUKCIJOM POMORSKE BITKE U KRČKOJ LUCI I VELIČANSTVENIM VATROMETOM ZAKLJUČEN OVOGODIŠNJI KRČKI SAJAM (10. kolovoza 2007.)

Nakon tri dana ispunjena bogatim programom i ponudom došao je kraj još jednoj fešti održanoj u čast sv. Lovre! Međutim za razliku od prethodnih godina ovogodišnji je 483. Krčki sajam ispraćen rekonstrukcijom pomorske bitke između piratskog broda Egide i galije Otac Roko koja je na sajam pristigla s blagom, a u kojoj su s gradske Rive uživli ne samo brojni posjetitelji već i kostimirana družana - Frankopani, knezovi krčki - iz utvrđene im rezidencije na Kamplinu. Pomorska je bitka tako ispračena velikim pljeskom, a za njom je uslijedio gotovo desetominutni vatromet koji je okupljene ostavio posve nepomičnima, uspješno nadoknadivši prošlogodišnji propust. No osim u spomenutom moglo se kroz sva tri dana uživati i u gastronomskim delicijama dvadesetak ugostiteljskih objekata: krčkoj janjetini, siru, pršutu, plodovima mora, Vrbničkoj žlahtini i ostalim sortama, te brojnim domaćim slasticama. Za glazbenu kulisu ove su godine bili zaduženi Gustafi, Raspashow, Soulfingersi, Neptun, Aquarius i Forte, a dobroj su atmosferi jednako pridonjeli i nastupi folklora, Mićih bodula, te Gradske glazbe Krk s plesnom udrugom Povero Keko. Prema tome za kraj možemo zaključiti da eko/etno sajam zajedno s kostimiranim Pričama i(z) starina svake godine postaje sve potpuniji i bolji o čemu nam svejedoče samo pozitivne reakcije, a to nas ostavlja u isčekivanju onoga što će donjeti sljedeća godina!

 
Energični Soulfingersi

U ČAST SV. LOVRE, A NA SLAVU KNEZOVA KRČKIH: SVEČANO OTVOREN 483. KRČKI SAJAM (08. kolovoza 2007.)

(Domaćini) Frankopani, knezovi krčki - Ivan, Krsto, Vuk Krsto, Fran Krsto markiz, Apolonija, Stjepan i Nikola Frankopan - ponovo su sa svojim mnogobrojnim suvremenicima izašli na ulice starogradske jezgre da bi prisutne u više nego idealnom ambijentu vratili u svoje vrijeme. Desilo se to povodom obilježavanja blagdana sv. Lovre s čijom se praksom u vidu internacionalnog sajma započelo davne 1524., kada je prostor grada bio ispunjen pojavama brojnh trgovaca s gotovo svih strana europskoga kontinenta. Tako su i na Kamplinu, trgu iza ranoromaničke katedrale svoje vještine pokazali brojni poznavatelji starih zanata, a da bi starodrevna priča bila potpunija svoje su mjesto pod krčkim nebom našli i predstavnici brojnih udruga koji njeguju neke od za srednji vijek i renesansu karakterističnih aktivnosti. Prisutni su tako mogli uživati u performansu Udruge vitezova Zlatnog kaleža (iz Donje Stubice) koji su u nekoliko navrata na prostoru trga demonstrilari spretnost rukovanja mačem, a članovi streličarskog kluba Maura kal (iz Krka) također su znali kako mnogobrojne zainteresirati za vlastite vještine. GPZ Krk, čije članice kao da su izašle s neke od ranorenesansnih slika, svojim je nastupom zasigurno pridonio dobroj atmosferi kao i uvijek dobro raspoložena ekipa Plemenitaša (iz Jerovca). Osim GPZ Krk za glazbenu podlogu bio je zadužen i dubrovački vokalno-instrumentalni ansambl za ranu glazbu Minstrel ilustrirajući nam pritom umijeće baratanja instrumentima poput: cembala, lutnje, viole da gamba, blok flaute, udaraljki itd. Zvučna kulisa bila je također upotpunjena i bukom topova smještenih u tamošnjem parku koji su budili sjećanje na nimalo mirna vremena srednjega vijeka. Ove je godine gradska straža po prvi put bila naoržana vjernim replikama srednjevijekovnog oružja, helebardama i topuzima, čuvajući tako ulaz u stari grad, ali i pozivajući prolaznike da se pridruže festi na trgu! Ono što bi još svakako trebalo spomentuti jest i vraćanje funkcije (pomalo zaboravljenom) Frankopanskom kaštelu u kojem su se posjetitelji mogli družiti s vitezovima i djevama ili uživati u praksama starih zanata i demonstraciji mačevalačkih vještina... Festa je svoju kulminaciju doživjela svečanim mimohodom povoke (s otprilike sedamdesetak kostimiranih sudionika) krčkim ulicama i njenim povratkom na Kamplin gdje je u sjeni visokog zida kaštela gradski magistar uz svoju pratnju službeno otvorio Krčki sajam uz zvukove srednjevijekovne glazbe i viteški dvoboj! Organizator ovog svakako najatraktivnijeg ljetnog događaja jest Centar za kulturu grada Krka na čelu s ravnateljicom Majom Parentić uz podršku nekoliko desetaka krčana i potporu gradskih vlasti. Bogati će se program na Kamplinu nastaviti i kroz 09. i 10. kolovoza - ukoliko to budu dopustile vremenske (ne)prilike!

 

U GALERIJI DECUMANUS OTVORENA IZLOŽBA PLOVITI SE MORA ŽELJKA SKOMERŠIĆA (07. kolovoza 2007.)

U sklopu programa ovogodišnjih Priča i(z) starina neformalno je u galeriji Decumanus otvorena izložba Ploviti se mora čiji je domaćin višestruko nagrađivani, brodomodelar Željko Skomeršić. Istražujući građu za svoje modele nalazio je i sakupljao napuštene i odbačene dijelove starih brodova, brodske opreme, zemljopisne karte i danas nekorisne, gotovo naivne pomorske priručnike. Vraćao je tu materiju u život sačuvavši je od propadanja i zaborava. Upavo spomenuti artefakti čine veći dio postava kojeg u spomenutoj galeriji možete pogledati do 16. kolovoza 2007. Budući da je galerija premala da primi sve predmete bogate Željkove kolekcije, oni koje ova materija zanima razgledavanje mogu nastaviti u njegovoj brodomaketarskoj radionici odnosno malome pomorskom muzeju, Leut na adresi Trg sv. Kvirina 1 (Krk)! Da je postav pobudio veliki interes bilo kod Krčana ili gostiju svjedoči broj posjetitelja po danu koji se često popne i do rekordnih četiristo!


Detalji izložbe Ploviti se mora

VOLSONIS JAZZ GARDEN FESTIVAL: DARKO JURKOVIĆ (CHARLIE) TRIO OKUPIO LJUBITELJE JAZZA (07. kolovoza 2007.)

Treća večer krčkoga jazz festivala održana u interijeru koktel bara Volsonis ponovo je donjela suradnju trojice nagrađivanih glazbenika - Darka Jurkovića (el. gitara), Henryja Radanovića (kontrabas, el. bas) i Krune Levačića (bubnjevi) - koji sviraju moderan i otvoren jazz (pun improvizacija), a za Jurkovića se veže i specifičan način sviranja znan kao two hand tapping, inače klavirska tehnika prenesena na gitaru po uzoru na Stanleya Jordana. Nakon završenog magisterija Jurković postaje aktivan u brojnim, manjim jazz sastavima u kojima surađuje s domaćim i stranim glazbenicima. Zbog mogućnosti što mu pruža njegova osebujna tehnika sviranja često nastupa sam ili u duu s pijanistima... Taj gitarist dvaput je osvojio Status hrvatsku strukovnu nagradu kao najbolji jazz gitarist, 2000. i 2004., a nakon debi albuma My Contribution snima još dva i to kao član (riječkog) kvarteta Sensitive. Henry Radanović 1990. s Elvisom Stanićem osniva Elvis Stanić Group, s kojom osvaja i nekoliko Porina, održavajući nastupe diljem Hrvatske, Slovenije i Italije. Radanović je također dobitnik Statusa i to 2002., 2003. i 2004. za jazz i pop-rock glazbu. Kruno Levačić svestrani je glazbenik i čest gost međunarodne jazz scene. Također stalni je član sastava Tamare Obrovac, kao i Boilers Quarteta s kojima objevljuje albume Some Blues, Abstract Lights i St. Miles Infirmary. I Levačić je dobitnik nagrade Status i to za najboljeg jazz bubnjara 1997. i najboljeg jazz/rock bubnjara 1998. godine. Bezbrižno ispijanje koktela i uživanje u interpretacijiama ovih genijalnih instrumentalista i ovog je utorka obilježilo ljetnu večer  u Volsonisu, a ukus i najzahtjevnijih ljubitelja vrhunske glazbe bio je zadovoljen izvedbama od prepoznatljivih jazz standara, preko obrada, do autoskih skladbi...


Darko Jurković (Charlie) Trio tijekom nastupa u
Koktel baru Volsonis

U GRADSKOJ VIJEĆNICI OBILJEŽEN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI (04. kolovoza 2007.)

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti slavi se - 05. kolovoza - kao spomen na pobjedu tijekom rata u Hrvatskoj, a tog je datuma 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin u vojnoj operaciji - Oluja. Taj svakako spomena vrijedan datum u krčkoj je vijećnici obilježen prigodnim programom, odnosno susretom predstavnika i članova udruga otoka Krka proizašlih iz Domovinskog rata - Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka; Udruge hrvatskih dragovoljaca, branitelja Domovinskog rata otoka Krka; Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka; Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske (ogranci: Baška, Omišalj i Klub DINA) te Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata otoka Krka. Susret je dostojenstveno započeo stihovima Gundulića i Kranjčevića, hrvatskom himnom i minutom šutnje za poginule domobrane... Uslijedilo je sjećamje na ratne godine, mobilizaciju ranih devedesetih i sudjelovanje u Oluji, koje su s prisutnima podijelili Mladen Juranić, predsjednik Kriznoga štaba koji je kao i Goran Frgačić, zapovjednik Krčke bojne u Oluji istakao činjenicu o jedinstvu bez kojeg zasigurno ne bi bilo Hrvatseke; te kako je otok u spomenutoj akciji dao zaista sve što je mogao (dao je živote!). Na Juranića i Frgačića nadovezali su se predstavnici i predsjednici ostalih udruga Zdenko Petrak, Stjepan Starčević, Zdenko Kranjčec i Tihomir Šermet. Obilježavanje Dana pobjede nastavljeno je polaganjem vijenaca na spomenik zahvalnosti i sjećana na sve poginule u ratovima smještenom u Velikom parku, a zaključeno je koncertom Gradske glazbe Krk na Veloj placi koja će ove godine (u listopadu), kao jedna od najstarijih udruga na otoku, proslaviti 175. godina djelovanja.

 


S proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti
u gradu Krku

GAVRANOVA SATIRA HERCEGOVCI ZA VOLANOM NASMIJALA KRČANE (02. kolovoza 2007.)

U punom dvorištu Frankopanskog kaštela održana je politička satira, a također i komedija karaktera Hercegovci za volanom (ili Vozači za sva vremena u izvorniku), Mire Gavrana u režiji Zorana Mužića i produkciji Zlatka Viteza. U predstavi glume Histrioni: Zvonimir Zoričić, Slavica Knežević, Siniša Popović, Ivica Pucar i Marija Borić. Sadržajno, riječ je o analizi naših ljudi i prilika u kontekstu tranzicijskih ekonomskih zadatosti; tj. satiri o sveopćoj potrebi za otimačinom bivše nam zajedničke imovine. Gavranova interpretacija sadržava peripetiju i obrat u fabuli tako da uz neočekivani završetak dobijemo na karaju i nešto moralne poduke... Nikica, Francek, Štefa, Žaklina i Jure likovi su koje publika prati kroz ne tako davne godine hrvatske povijesti. Muški trojac, Dalmatinac Nikica, Purger Francek i "uvijek za sve kriv" Jure, službeni su vozači visokih državnih dužnosnika. Naivni Francek upada u mrežu zakulisani higara Nikice koji njega i dežurnog krivca, mladoga Juru uvlači u mutni posao privatizacije tvrtke, a sve u cilju rušenja Francekova ministra. Publika je tako imala prigodu vidjeti kreiranje političe scene od strane ljudi za volanom, državnih dužnosnika. Možda je taj odnos pozicije i opozicije u sjeni najbolje ocrtao Francek kazavši kako je njihova profesija (vozača) nezgodna i podcijenjena. Oni, naime, voze zemlju u svjetliju budućnost, a samo jednom imaju pravo sletjeti s ceste. Kada pukne očekivani skandal i novine se raspišu o mutnim poslovima na površinu ispliva hercegovačka neuništivost i Jure, zahvaljujući rođacima, izvuče Franceka i Štefu iz problema, a Žaklinu iz njihovog naručja uvuče u svoje, te tako postane zagrebačkmi zetom. Publika potom prati skokove kroz vrijeme i političke garniture na vlasti, a pojavljuju se i kojekakve vrpce sa snimcima povjerljivh razgovora u kojem Francek pronalazi zlatnu žilu i pokreće privatni biznis, da bi na kraju Jure ponovno morao uzeti volan u ruke i sve svesti na razumnu mjeru. Dalmatinac je završio kao portir, Francek je napustio politiku, a Hercegovčeva je na kraju bila – zadnja. Odnosi i osobnosti ljudi iz pojedinih regija prikazane su, tako, kroz prizmu borbe za uspjehom ili opstankom, ovisno o trenutku političke situacije. (Karamatić) Da se krčanima predstava svidjela svjedočio nam je uz potpunu pozornost i pljesak kojim je uigrana družina ispraćena s pozornice.

 
Predstava Hercegovci za volanom u Frankopanskom kaštelu

STEFANOVSKI, TADIĆ, CHAUDURI & SPASSOV ODUŠEVILI KRČKU PUBLIKU (31. srpnja 2007.)

U sklopu ljetne turneje koja obuhvaća nastupe u devet hrvatskih gradova gitaristički duo Stefanovski - Tadić nastupio je u prekrasnom ambijentu Frankopanskog kaštela pred mnogobrojnom krčkom publikom. Virtuaozan nastup poznatih gitarista bio je potpomognut specjalnim gostima - kaval flautom bugarskog majstora Theodosii Spassova i jednog od vodećih udaraljkaša svijeta, Indijca, svirača tabla Pandit Swapan Chaudhurija. Makedonski tradicionali i dalje su osnovna točka oslonca glazbenog stvaralaštva Stefanovskog i Tadića, a način prenošenja predloška na jezik akustične gitare briljantan je i izrazito uvjerljiv. Međutim zvučna slika ovoga je puta obogaćena kavalom Theodosiija Spassova, koji na pravim mjestima upada kao idealan instrumentalistički začin, te ritmom indijskog tabla Pandit Swapan Chaudurija. No, žice i dalje vode glavnu riječ, a Stefanovski i Tadić zaista su, kako je to primijetio Mike Ezzo, nekonvencionalnija i hrabrija verzija gitarističkih dvojaca poput onog Johna McLaughlina i Paca De Lucie, sposobna stilsku raznolikost složiti u jedinstvenu cjelinu s puno mjere i ukusa. Iako makedonska ritmika i melodija dominiraju u određivanju tona skladbi koje smo imali priliku čuti, one su ipak bliže meditativnoj atmosferi Mediterana, a kroz većinu pjesama prosijavaju neizbježni utjecaji jazza, folka i bluesa. Uz utjecaje valja spomenuti i sklonost ka improvizaciji što se možda i najviše dojmilo krčke publika koja je quartet uz glasan pljesak pozvala na bis! Ukratko: gotovo dva sata besprimjerno dobre glazbe!

 

VOLSONIS JAZZ GARDEN FESTIVAL PREDSTAVLJA WORLD MUSIC! (31. srpnja 2007.)

Drugu večer Volsonis Jazz Garden Festivala obilježio je nastup dua Finkel - Diabate. Posebnost njihova glazbenog izričaja, o čemu nam mogu svjedočiti posjetitelji, leži u činjenici da njihova glazba pretstavlja spoj dviju posve različitih kultura: jedna je suvremena i odnosi se na jazz, dok je druga tradicionalana i vezana uz Afriku. Naime jazzy, saksofon/flauta prema riječima Herberta Uhrila, u improvizacijama tih vrsnih glazbenika dopunjen je tradicionalnom glazbom Sambloa - plemena iz Burkina Fasosa iz kojeg potječe Mamadoua Diabate. Sigi Finkela kroz čitavu je svoju karijeru često surađivao s afričkim glazbenicima, a u realizaciji dua pridružio mu se član njegova pretećeg benda Africa Heart, Mamadou Diabate s kojim je 2005. snimio hvaljeni Folikelaw, za kojim je uslijedila trotjedna turneja po germanskim zemljama. Neobična sinteza saksona/flaute i balafona/ngonija; tradicije i suvremenog čini ovaj duo krajnje privlačnim. Inače, Finkel - Diabate svirali su u mnogim europskim jazz klubovima, a 2004. bili su pozvani da nastupe na poznatom "World Perfoming Arts Festivalu" u Lahoreu (Pakistan). Tako je uz nastupe ovog dua kao i uz činjenici postojanja jazz festivala Krk postao jedno od zanimljivijih mjesta na domaćoj karti jazza...


Nastup dua: Finkel - Diabate

ODRŽAN NASTUP KLAPE ŠUFIT U SLIKOVITOM AMBIJENTU OTOKA KOŠLJUNA I PUTAKAZA NA KRČKOM KAMPLINU (27. srpnja 2007.)

Kada bi željeli jednostavno riječ šufit prevesti s narječja na standardni jezik, onda bi šufit bilo potkrovlje. Medutim, šufit predstavlja mnogo više od običnog potkrovlja. Prašinom prekrivena drvena škrinja, odbačeno oruđe, požutjele slike i druge sačuvane uspomene pričaju priče o generacijama prije nas. I baš kao što šufit čuva i budi uspomene tako i ova klapa kroz svoje pjesme njeguje i čuva izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu...

U slikovitom eksterijeru franjevačkog samostana na otočiću Košljunu, s jedne strane okruženog arhitekturom, a s dvije sljedeće morem i šumom održan je nastup omiške klape Šufit. Prisutni su tako osim u idiličnom ambijentu gotovo dva sata mogli uživati i u tradicionalnim dalmatinskim napjevima jedne od najpoznatijih dalmatinskih klapa... Šufit je osnovan na inicijativu Tomislava Veršića koji je u listopadu 1992. okupio desetak mladih, talentiranih srednjoškolaca koji su započeli s kontinuiranim probama. S vremenom je klapa prerasla u respektabilno glazbeno tijelo, nastupivši na brojnim smotrama. Godine 1996. Šufit je ostvario zapažene nastupe na nizu smotri, a iste godine Saša Jakelić (II tenor) u pratnji klape osvaja Grand prix festivala zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga - Opuzen '96. pjesmom Judi o' soli. U svibnju 1997. godine Šufit je održao svoj prvi cjelovečernji koncert povodom pet godina rada, u Foyeru HNK Split, a koncert je pokazao kvalitativne pomake u zvuku klape što je dovelo do usporedbe s vodećim dalmatinskim glazbenim sastavima tog tipa. Krajem 1997. klapu napušta dugogodišnji voditelj Tomislav Veršic, a ona se organizira kao kulturno umjetničko društvo prikladno nazvano KUD Šufit. Iste godine počinje suradnja s maestrom Duškom Tambačom koji je prihvatio i podržao njen rad. Krajem 1999. klapa izdaje svoj prvi nosač zvuka Dobro jutro more, nakon čega slijedi cijeli niz uspješnih koncerta u Zagrebu i Splitu. Godine 2005. umjetničkim voditeljem postaje Mario Krnić, a iste godine Šufit zajedno sa ženskom klapom Neverin na Večerima dalmatinske pisme osvaja drugu nagradu Stručnog ocjenjivačkog suda i to sa skladbom Kako ću volit to ludo more. Od 2006. umjetničkim voditeljem klape postaje maestro Jasminko Šetka, a pod njegovim vodstvom klapa je na 40. Festivalu dalmatinskih klapa - Omiš 2006. osvojio nagradu za najbolju izvedbu nove skladbe - I beštimja je molitva - a u finalnoj večeri muških klapa prvu nagradu po odluci Stručnog ocjenjivačkog povjerenstva, te prvu nagradu po ocjeni publik.
Osim u dalmatinskoj pjesmi na Košljunu, Krčani su na Kamplinu ponovo mogli uživati u prepoznatljivom glazbeno-scenskom nastupu Putokaza - inače jednom od naših ponajboljih (eksperimentu sklonih) ansambla. Prisutni su tako još jednom mogli poslušati dobro im poznat reperoar sačinjenom od pjesama sa svih do sad objavljenih albuma u ambijentu koji je brzo postao dijelom čitave priče...

ZAPOČELE JAZZ VEČERI (UTORKOM) U INTERIJERU KOKTEL BARA VOLSONIS (24. srpnja 2007.)

Sve ljubitelje jazza svaki utorak kroz srpanj i kolovoz u idiličnom ambijentu vrta (ili interijeru u slučaju lošijeg vremena) koktel bara Volsonis čeka prava muzička poslastica, a ovog utorka prisutni su mogli uživati u majstorijama trojice vrsnih muzičara: Andrije Milića (keyboards), sina mu Ivana Milića (el. gitara) i Antona Šuteja (bubnjevi); okupljenih pod nazivom ANDRIJA MILIĆ TRIO. Inače, karijera Andrije Milića započinje (sada već daleke) 1985. kada se pridružuje originalnoj postavi Tabasca s kojima nastupa sve do razlaza. Sredinom devedesetih osniva cover bend Rock&Roll Control u kojem su svirali: Levačić, Baraković, Igrec, Glinac, a kasnije Šomek i Malkoć (snimili su spot za pjesmu Žena). 1998. Milić odlazi u Nizozemsku gdje nastupa kao pijanist/pjevač u Holland Casinu, kao i po mnogim klubovima, hotelima i restoranima diljem Nizozemske. 2002. komponira glazbu za kratki film Safe House, Kristijana Milića koji nakon što je spojen u omnibus 24 sata dobiva prvu nagradu za debitanta na filmskom festivalu u Puli. Godine 2007. Milić ponovo sklada za film i to za novi Kristijanov - Živi i mrtvi koji osvaja osam Zlatnih arena među kojima je i ona za glazbu (Andiji Miliću)! Nadalje, s bendom Swinging Duet, Milić nastavlja svirti po nizozemskim klubovima, a kad mu se pruži prilika nastupa i u Hrvatskoj (najčešće u Karlovcu i Krku). Osim spomenutog trija na jazz utorcima nastupiti će redom: SIGI FINKEL & MAMADOU DIABATE (31. srpnja); CHARLIE, HENRY & KRUNO (07. kolovoza); MAJA SAVIĆ TRIO (14. kolovoza) i SATELITE TRIO (21. kolovoza); a za 01. kolovoza predviđena je i radionica uz vodstvo Mamadou Diabate - informacije i rezervacije ostvaruju se na broj: 385 98 481 0 69!

OTVORENA RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA ITALA SAMBLICHA I ZAPOČEO FESTIVAL: KRK MUSIC LIVE 2007. (20. srpnja 2007.)

U galeriji Decumanus otvorena je retrospektivna izložba krčkog slikara Itala Samblicha koja nam pruža uvid u njegovo bogato dvadestogodišnje stvaralaštvo. Samblich je slikar koji je tijekom svoje stvaralačke evolucije često mijenjao i stil i motiv: od pejzaža, marina, veduta, mrtvih priroda i figuralnih kompozicija pa sve do figuracije ili konkretnog slikarstva u maniriri lirske apstrakcije ili apstraktnog ekspresionizma. No jedno je sigurno, on je uvijek ostajao vijeran temama koje su neposredno ili posredno (a najčešće neposredno) vezane uz život otoka Krka nastavljajući tradiciju započetu s pejizažnim slikarstvom Mile Kumbatović i Otona Glihe (Slavka Marića i Rikarda Žica). Slikarstvom se Samblich počeo baviti još pedesitih (kada nastaje koloristički vrijedan Pogled s Vinjola); međutim izložba pokriva tek radove s kraja osamdesetih pa sve do sviježijih ekspresivnih stilizacija nastalih ove godine... Krajem osamdesetih slikar postaje vijeran sintezi pejzaža i arhitektonskog crteža – veduti – o čemu nam svjedoči teksturom bogata Krčka luka, sa stiliziranom urbanom jezgrom u pozadini koja priziva sjećanje na pojedine primjere slikarstva realizama dvadesetih. U Samblichevoj karijeri devedesete su izuzetno plodne, a tada nastaje niz mrtvih priroda, ineterijera i figulanih kompozicija; međutim možda je nazanimljiviji ciklus Omaggio a Chioggia, koji se u (fluidnom) potezu, (otvorenijoj) paleti i gotovo kubo-futurističkoj interpretaciji bitno razlikuje od ostalih tada nastalih dijela (iako na njegovu najavu nailazimo u Mrtvoj prirodi iz 1997.). Dvijetisućitih Samblich najčešće radi varijacije na temu vedute, pejzaža i stilizirane teksture mora. Ova zadnja kategorija osobito je zanimljiva, a unutar nje možemo pratiti razvoj od još uvijek relativno vjernih interpretacija (kao u Buri pred Politinom) pa sve do krajnjih stilizacija/apstrakcija koje zadržavanjem karakterističnog ritma ipak otkrivaju motiv (kao u Sudaru valova ili Crnom valu), skriven pod masku brzog, ekspresivnog i dinamičnog poteza koji stvaranjem veza kompozicije čini cjelovitima!
Osim otvorenja izložbe na Krčkoj rivi započeo je i festival Krk Music Live 2007. koji će kroz dva dana (petak i subotu) ugostiti glazbenike poput Četiri mone, Swinging Tria, Tarsier Quarteta, Gopa & Kinkelu, a u subotu 21. srpnja očekuje nas FLYING ORCHESTRA-SHOW (by Kizo); prema tome svi ljubitelji svirke uživo trebali bi kroz ta dva dana doći na svoje...

 


Omaggio a Chioggia


KRK MUSIC LIVE 2007.: Četiri mone

NASTUP MIĆIH BODULA I KLAPE KAŠTADI NA VELOJ PLACI  (18. srpnja 2007.)

Svojim su nastupom dječji pjevački zbor Mići boduli i klapa Kaštadi još jednom zaokupili pozornost mnogobrojnih turista koji su se mogli prepustiti uživanju u primorskim melodijama; tom su prilikom Mići boduli izvodili pjesme s njihova nedavno objavljenog nosača zvuka Lipa mala, dok su Kaštadi ostali vjerni interpretacijama s Otoka od zlata. Taj je album klapa iz Poljica objavila ne samo kao nosač zvuka već i suvenir, budući da osim tradicionalnih napijeva koji pokrivaju područje otoka Krka, sadrži glagoljaški alfabet, kratku povijest klapske pjesme kao i niz razglednica koje vizualni i konceptualni dio albuma čine cjelovitim. (Više o klapi Kaštadi >> Više o zboru Mići boduli >> )

 
Nastup klape Kaštadi

UREĐENE PROSTORIJE TURISTIČKE ZAJEDNICE OTOKA KRKA (18. srpnja 2007.)

Odlukom Skupštine TZ otoka Krka u plan rada za 2007. godinu uvršteno je i uređenje prostorija u kojima se nalazi Turistički ured (Sv. Kvirina 1, Krk). Kao što je poznato u ove prostorije gotovo 20 godina nije bilo ulagano zbog poznate situacije po pitanju nerješenog ključa financiranja krovne turističke organizacije na otoku Krku. Međutim uz pomoć i razumijevanje Grada Krka i i njegova gradonačelnika, na čemu im TZ otoka Krka zahvaljuje, prišlo se izvođenju radova na vanjskom i unutarnjem dijelu zgrade. Nakon uređenja eksterijera, TZ otoka Krka krenula je i u uređenje svojeg dijela zgrade kojeg ima u najmu na drugome katu. Nakon provedenog natječaja građevinske radove dobila je tvrtka VDA gradnja iz Krka. Nadzor radova kao i pripremne troškovnike napravio je Mladen Karabaić iz tvrtke Fundus. Opremanje prostora namještajem izverla je tvrtka Veleoprema iz Rijeka, dok je opremanje i spajanje uređaja za informatiku zasluga Mladena Milčetića i Petra Časteka. Prostor je oplemenjen slikama iz fundusa TZ otoka Krka, a izbor radova napravila je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Višnja Slavica-Gabout. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 230.000,00 kuna, a pokriveni su kreditom Erste banke.

 


Novouređene prostorije TZ otoka Krka

U POSJETU KOD GOSPODINA GREENA (16. srpnja 2007.)

U punom Frankopanskom kaštelu održana je više nego popularna predstava U posjetu kod gospodina Greena s Perom Kvrgićem (gospodin Green) i Lukom Dragićem (Ross Gardiner) u glavnim ulogama; njena redateljica je Aida Bukvić, a producent Planet Art, inače umjetnička organizacija pod umjetničkim vodstvom Marka Torjanca. Ta nas predstava upoznaje s dvojicom likova koji su dovedeni u prisilan odnos kada Ross skrivi prometnu nesreću u kojoj gospodin Green nastrada. Nakon početne nesnošljivosti tijekom koje gospodin Green odbija Rossovu pomoć oni se ipak počinju zbližavati. Tijekom tog procesa, obojica se povjeravaju jedan drugome o svojoj prošlosti, a naposljetku se uspotavlja kako obije priče ukazuju na dva outsidera - gospodina Greena kao ortodoksnog Židova, te Rossa kao homoseksualca. Iako imaju problema s prihvačanjem međusobnih uvjerenja, ipak na kraju uspijevaju prevladati sve prepreke, te uvjeriti jedan drugoga kako im je prijateljstvo potrebnije od rasne, vjerske i seksualne ispravnosti. (Kudeljnjak) U posjetu kod gospodina Greena napisao je Jeff Baron. Predstava se izvodi već sedam godina za redom, a Hrvatska je 36. zemlja u kojoj je izvedena. Popularnost, osim kvaliteti vjerojatno duguje i činjenici da veoma dobro analizira probleme današnjice.


Plakat predstave

U NOVOM PROSTORU OTVORENA NARODNA KNJIŽNICA KRK (10. srpnja 2007.)

Novo sjedište krčke knjižnice za one koji još ne znaju nalazi se u Kvarnerskoj 23, a otvoreno je svečanim programom u kojem su osim ravnateljice Ivančice Justinić sudjelovali Milica Žužić koja nas je provela kroz značajne trenutke hrvatske pisane riječi; gradonačelnik Dario Vasilić; pomoćnica ministra kulture u Upravi za kulturni razvitak i kulturnu politiku mr. sc. Branka Šulc i ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka Marija Šegota Novak. Spomenute su osim čestitki upućenih gradonačelniku i ravnateljici istaknule kako je potrebno nastaviti s takvom i sličnim praksama jer su upravo knjižnice jedan od stupova kulture i jedno od potencijalnih središta intelektualnog života grada. Kao poklon (i poticaj) Ministarstva kulture knjižnica je dobila i stotinjak novih naslova. Nova knižnica tako zauzima prostor gotovo trostruko veći od prijašnjeg, što je riješilo problem smještaja velike količine knjiga, a članovi imaju na raspolaganju informatičku opremu (s pristupom internetu) - inače nezaobilazan inventar suvremenih javnih ustanova. Simboličnim prolazom kroz najvrijednije trenutke domaće kniževnosti - od natpisa Bašćanske ploče, preko Marulića, Šimića, Ujevića i Gamulina pa sve do Vesne Pavan, Krčanke koja je tek posthumno dobila nagradu za svoj rad - krčka je knjižnica nakon sedamnaest godina otvorila novo i zasigurno još uspješnije poglavlje vlastitog života čija vitalnost ovisi upravo o onima koji redovito svojom ljubavlju prema knjizi ispunjavaju njene prostore. (Knjižnica će biti otvorena od 09.00 do 13.00 te od 18. do 20.00 sati, dok će subotom raditi od 10.00 do 13.00!)

 

 
S otvaranja krčke knjižnice u novom prostoru

OTVORENO KRČKO KLIZALIŠTE! (10. srpnja 2007.)

Uz nastupe zagrebačkog kluba sinkro klizanja Zagrebačke pahuljice, kluba umjetničkog klizanja Medo, hokej kluba Mladost, dječjeg zbora Mići boduli, Gradske glazbe Krk i nekoliko stotina prisutnih - pod pokroviteljstvom Grada Krka i Turističke zajednice grada Krka otvoreno je krčko klizalište. Klizalište je postvila riječka tvrtka Velemi čiji se vlasnik Denis Ventin odvažio krenuti u realizaciju ljetnog klizališta u Krku ponukan dobrim višegodišnjim iskustvom spoja mora i leda u Rijeci. Osamsto kvadrata natkrivenih površina obuhvaća i ugostiteljske sadržaje, a tijekom svog posjeta klizalištu Krčani će moći uživati i u dobroj glazbi tako da prostor i njegovi sadržaji imaju potencijala postati jedan od punktova noćnog života grada. Krčko će klizalište biti otvoreno svakim danom do kraja kolovoza (i to od 09.00 do 02.00 sata ujutro, a 45 minuta klizanja stoji 60 kuna).


S otvaranja klizališta u gradu Krku

NASTUPOM RIJEČKE FILHARMONIJE I IVANA POCHEKINA OTVORENE 51. LJETNE PRIREDBE (07. srpnja 2007.)

Ljetne priredbe ove su godine svečano otvorene nastupom Riječke Filharmonije kojiom je ravnala dirigentica Nada Matošević u suradnji s mladim ruskim violinistom Ivanom Pochekinom koji je ovom prilikom ispred prepunog Kamplina zasvirao na jednoj od baroknih violina iz Algarottijeve kolekcije. (Sama kolekcija broji jedanaest violina, četiri viole i jedno violončelo, a u tiskanom dokumentu iz 1922. godine uz gudačke instrumente, navodi se i njen danas nepoznat dio jedna mandolina milanskog graditelja Antonia Monzina s konca 18. sto., nekoliko klarineta i flauta. Također iz malobrojnih pisanih izvora saznaje se da nedostaju violine Antonija Stradivarija iz 1740., Pietra Guarnerija iz 1727. i Jacobusa (Jakova) Steinera iz 1665., te jedno njegovo violončelo iz 1667. godine...) Program otvorenja započeo je Rossinijevom Uvertirom iz Seviljskog brijača, a nastavljen je i zaključen Paganinnijevim Koncertom za violinu i orkestar br. 1 u D-Duru op.6, te Mendelssohnovom Simfonijom br. 4 u A-duru op.90. Gost večerašnjeg otvorenja bio je već spomenuti violinist Ivan Pochekin koji od 1996. studira u klasi Mayae Glezarove, a od 2000. pohađa glazbenu školu u Madridu u klasi prof. Zakhara Brona. Mladi je glazbenik već gostovao u najpoznatijim koncertnim dvoranama u Moskvi i ostalim ruskim gradovima, te onima u Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj i Hrvatskoj. Nastupao je i kao solist u pratnji Ruskog Državnog Akademskog simfonijskog orkestra, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke Filharmonije, a surađivao je i s dirigentima poput: Fridricha Haideroma, Mladena Tarbuka ili Sergeya Skripke. Od 2005. Ivan Pochekin svoje znanje usavršava pod vodstvom poznatog ruskog violinista Viktora Tretyakova, svirajući najčešće na instrumentima svoga oca Yuria Pochekina. Ljetne priredbe inače su najznačajnije i događanje s najvećom tradicijom u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka koje obuhvaća nastupe brojnih kazališnih i glazbenih umjetnika, a iz ovogodišnjeg programa (koji obuhvaća period do 24. kolovoza) u kojem će zasigurno svatko pronaći nešto za sebe izdvojio bih predstavu U posjetu kod gospodina Greena, Aide Buković, te koncert dueta Stefanovski - Tadić s gostima. (Program >>)

ZAVRŠENI DANI MODE I LJEPOTE (06. srpnja 2007.)

Manifestacija Dani mode i ljepote pod pokrivetoljstvom Grada Krka i Turističke zajednice grada odvijala se tijekom 05. i 06. srpnja na Krčkoj rivi s ciljem da se predstave krčki obrtnici (kozmetičari, frizeri, maseri i pedikeri) tj. saloni i usluge koji oni pružaju. Na Danima su se tako predstavili oni koji su o svojim uslugama htjeli informirati ne samo domaće već i mnogobrojne turiste kojima specifične djelatnosti pojedinih salona mogu uvelike pridonjeti što ugodnijem odmoru. Kroz dva dana manifestacija se oko 22.00 sata nastavljala modnom revijom krčkih dizajnera koji su na prostoru ispred Case del padrone pokazivali svoje kreacije za ljeto 2007. Tema ovogodišnje manifestacije bila je More objedinjavajući sve od interijera show rooma-a, frizure, make up, pa sve do modela prikazanih na reviji. Bila je ovo jedinstvena prilika da posjetitelji besplatno uživaju u tretmanima kozmetičara, frizera, masera i pedikera okruženi prekrasnim krčkim pejzažom, a s obzirom na broj zainteresiranih ova manifestacija zasigurno ima svoju budućnost...

U programu su sudjelovali:

01. KOZMETIČKI SALON DEMETRA, KORNIĆ
02. BEAUTY CENTAR EXPERIENCE, KRK
03. FITNESS CENTAR I SALON HOTELA KORALJ, KRK
04. KOZMETIČKI SALON NOAH HOTELA MALIN, MALINSKA
05. BEAUTY CENTAR NARCISS, KRK
06. WELNESS HOTELA CORINTHIA, BAŠKA
07. STUDIO T&M, PUNAT
08. FRIZERSKI SALON DIVA, KRK
09. FRIZERSKI SALON MARY, SKRPČIĆ
10. KOZMETIČKO PEDIKERSKI SALON BE-BE, BAŠKA

GOLDEN RATIO: OTVORENA IZLOŽBA IZABELE ŠIMUNOVIĆ (30. lipnja 2007.)

Poznata zagrebačka umjetnica u galeriji Decumanus predstavila se svijetlosnim instalicijama koje na jednak način tretiraju materiju i antimateriju = papir i sjenu! Tako modelacija u kojoj presudnu ulogu igra svjetlo postaje zavisna o raspoloženju i lucidnosti promatrača kojem se kroz bezroj vibracija neprestano mijenja titrava vizija. Zanimljiv je i materijal: papir je nježan, a sjena beskrajno neuhvatljiva no unatoč njihovim svojstvima rezultat je monumentalan i posve opipljiv – dostojno ispunjava prostor. (E)zo(teričnost) je također prisutna: naizgled krhki svijet nastanjuju neobična bića (možda bogovi iz lepeze osobnog panteona...), rascvali ornamenti, pojava Izabelina oca, lice koje je možda Kristovo, a sve to pod krunom Zlatnoga reza. (Kada je Fidija projektirao Panteon, nije ni slutio da su karijatide pljunuta Izabela. Oličenje Zlatnog reza. Sljedeći Zlatni red spominje Platon u svom djelu Timej kada opisuje pet pravilnih geometrijskih tijela - tetrahedron, kocku, oktahedron, dodekahedron i ikosahedron. To djelo niti među suvremenicima nije bilo posebno popularno. Izabela je više kao mala voljela čitati Obranu Sokratovu. Euklid je u svom djelu Elementi dao prvu definiciju zlatnog reza, koji je nazvao ekstremnim i zlim mjerilom...)

 


Radovi Izabele Šimunović

PROSLAVLJENI DAN DRŽAVNOSTI I ŠESNAESTA OBLJETNICA 111. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE (25. lipnja 2007.)

Na Veloj placi uz nastup Gradske glazbe Krk i čestitke gradonačelnika obilježen je Dan državnosti - spomen na Ustavnu odluku koju je 1991. donio Hrvatski sabor o samostalnosti i suverenesti Republike Hrvatske proglašavajući je samostalnom i neovisno državom. Kao nastavak programa održanog na Placi u galeriji Decumanus otvorena je izložba fotografija, ratnih odora i oznaka koju su postavili pripadnici 111. brigade u suradnji s braniteljima otoka Krka i članovima časničkog zbora Primorsko - goranske županije. Samo otvorenje bilo je neformalno, ali podržano nastupom klape Krk, a zanimljiv postav možete pogledati do 02. srpnja 2007. (Ono što svakako treba izdvojiti jest video koji nas vraća u devedesete prateći ratne dane brigade...) Brigada je formirana za vrijeme trajanja desetodnevnog rata u Sloveniji (2. srpnja 1991.), kada je jedan dio tada ustrojenog Krčkog bataljuna 111. brigade zauzeo položaje na osiguranju Zračne luke Rijeka na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Nekoliko dana kasnije, zapoviješću predsjednika Franje Tuđmana i službeno je potvrđeno njeno postojanje... Od tada pa sve do njenog gašenja u bojnim je djelovanjima svoje živote na oltar domovine položilo pedeset i tri bojovnika, a ranjena su njena dvijestoosamdeset i dva pripadnika. Brigadom su tijekom njenog postojanja zapovijedali stožerni brigadir Frano Primorac, brigadir Svetko Šare, brigadir Nikola Škunca, brigadir Ivica Nekić i bojnik Denis Deković. Devet tisuća bojovnika borilo se u sastavu brigade, a kasnije kad je preustrojena u ročnu, obučila je više od 17 tisuća vojnika koji su stekli teorijska i praktična znanja koja će ako ustreba koristiti u nekim drugim brigadama i pukovnijama u obrani Hrvatske domovine.

 

PUTOKAZI NA KRČKOJ RIVI (22. lipnja 2007.)

I ove su godine, na gradskoj Rivi, Krčani mogli uživati u prepoznatljivom nastupu Putokaza. Taj poznati ansambl jedan je od prvih koji je višeglasnu izvedbu uspješno spojio s decentnom orkestracijom i plesno-scenskim pokretom pjevača; a da je riječ o hvale vrijednom projektu svjedoče i dva porina dobivena 1998. i 2002. godine. Riječani su nam ovom prilikom predstavili svoj posljednji uradak Androidu koja polazi od trip-hopa, inače rodonačelničkog pravca bristolske škole devedesetih koji u kombinaciji new agea, ambienta, jazza i acid-jazza, funka, duba, undergrounda i soula, s ispod 120 udaraca u minuti i slomljenim ritmom predstavlja inteligentnu glazbu novog stoljeća. Izlazak kroničara vremena, koji nas želi sjetiti ljudske biti poklopio se i s dvadesetgodišnjicom postojanja i djelovanja ansambla... Osim u ljetnoj noći i poglavljima Androide krčka je publika mogli uživati i u onima: Zemlje i Nove zemlje podržanim obradama Beatlesa, poznatih mjuzikala i filmske glazbe! (STROJ.22.2.22)

 


Putokazi na krčkoj rivi

KONCERTOM SJEĆANJE NA MLADENA ZAKLJUČENI DANI SV. KVIRINA (09. lipnja 2007.)

U prepunom Frankopanskom kaštelu održan je još jedan, sada već tradicionalan koncert klapa: Sjećanje na Mladena! Samo ime projekta govori nam da se on održava u znak sjećanja na vrsnog tenora i negdašnjeg člana klape Krk, Mladena Milovčića. Ovogodišnji je koncert, kao i oni prije njega, bio humanitarnog karaktera, a njegov je prihod namjenjen kupnji Analizatora (QuikRead 101) za krčki Dom zdravlja. Osim klape Krk koja je, kao domaćin, zaključila koncertnu večer svoje su pjevačko umijeće pokazali: klapa Rašketa iz Punta, klapa Kaštadi iz Poljica, klapa Sklad iz Bakra, klapa Mali grad iz Kamnika (Slovenija), klapa Fortunal iz Rijeke, klapa Volosko iz Voloska, klapa Valomet iz Vrbnika i klapa Tić iz Triblja. Međutim da mnogobrojnim ljubiteljima klapske pjesme ni to nije bilo dovoljno svjedoči bis na koji su izašle sve klape otpjevavši za sam kraj još nekoliko poznatih... Tako su zaključeni Dani sv. Kvirina!

 
S koncerta Sjećanje na Mladena

DPZ MIĆI BODULI UZ PROSLAVU PETNAESTGODIŠNJICE DJELOVANJA PROMOVIRALI I LIPU MALU (08. lipnja 2007.)

U Frankopanskom kaštelu uz proslavu petnaestgodišnjice djelovanja DPZ-a Mići bodoli održana je i promocija njihova novog nosača zvuka pod nazivom Lipa mala koji je izašao uz knjigu notnih zapisa pjesama koje se nalaze na CD-u. Promocija je započela pjesmom predškolaraca kojima su se potom priključili i ostali članovi zbora priredivši nam ponovo zanimljiv, šaren i nimalo dosadan glazbeno-scenski nastup. Prvi dio promocije zaključen je tako polustnim filmom o petnaestogodišnjoj povijesti zbora koji nas je podsjetio na rad, članove i voditelje onih nikad zaboravljenih generacija koje danas svoju podršku Bodulima daju upravo iz partera o čemu na je svjedočio i prepun Kaštel. Lipu malu čini osamnaest pjesama koje većinom potpisuju: N. Banov, I. G. Klarić i R. Grubišić, a valja istaknuti i nekoliko pjesama nastalih na glazbenim radionicama - osobito onu Ribarija koja je 2005. na festivalu Kvarnerić nagrađena za najbolje korišten idiom narodne glazbe, za naljepši scenski prikaz, a osvojila je i nagradu krčke publike. Od ostalih uspješnica tu su pjesma Sanjan koja je na festivalu Čarobna frula 2006. osvojila nagradu za kristalnu izvedbu; Daš koja je na Kukuričeku 2007. osvojila nagradu za najboljeg izvođača ili Kokora koja je na Kiki festivalu 2006. osvojila nagradu za najbolju etno pjesmu... Uspjeha je ne samo danas već i kroz cijelu povijest postojanja zbora bilo jako puno, a za njih su ništa manje od samih članova zbora zaslužni/e i njihovi/e voditelji/ce: danas je to Karmela Vajdoher Žilić. Da Bodoli nikada ne miruju govori nam i to da već 09. lipnja odlaze na Mali Kninfest 2007. gdje će se predstaviti pijesmom Sretna sam, a o njihovim uspjesima osim primljenih nagrada svjedoči i činjenica da je glazbeno-scensko djelo Ča more more od Hrvatskog centra za dramski odgoj odabrano da predstavi Hrvatsku na Međunarodnom festivalu kazališta koji će se od 9. do 16. rujna 2007. održati u Ostuni (Italija).
O onome što zbor trenutno radi možda najbolje govori recenzija skladatelja Pere Gotovca: Pored velikog broja dječjih zborova, koji danas djeluju uz svoje skladatelje i voditelje-dirigente, što svi od reda dokazuju dječju muzikalnost u nas, Mići boduli - bez obzira na to što svojom pjesmom prate ipak neizbježna suvremena glazbena kretanja, što nas ispunjavaju slušno-zvučnom svakodnevnicom – mali pjevači s Krka nose i nadasve originalni i autohtoni glazbeno-literarni pečat. Njihove pjesme se u programskom, tematskom i većinskom smislu oslanjaju na istarsko-kvarnerski idiom, koji sam po sebi posjeduje posebnost zvučnih parametara što garantiraju artističku zanimljivost i sasvim sigurno umjetničku vrijednost...

 


DPZ Mići Boduli

JOŠ O FRANKOPANIMA! OTVORENA IZLOŽBA ILUSTRACIJA VELIMIRA VUKŠIĆA (06. lipnja 2007.)

Galerija Decumanus ovog je puta ugostila samoukog ilustratora Velimira Vukšić koji se tom djelatnošću uspješno bavi već dvanaest godina. Međutim njegove su ilustracije krajnje specifične budući da u njima pokušava rekonstruirati pojedine segmente povijesnih epoha bilo da se radi o kostimima ili nekim drugim karakterističnim artefaktima. Ova izložba tako okuplja lavirane crteže kostima koji će pozlužiti (i koji su poslužili) za oživljavanje srednjevijekovnog, ranorenesansnog i renesansnog života u gradu Krku kojim je tada upravljala loza Frankopana, knezova krčkih. Tako smo premijeru pojedinih kostima mogli vidjeti na nedavno održanim manifestacijama: Vinofesu i otvorenju Dana sv. Kvirina, a kulminacija te kostimirane priče trebala bi se odviti za vrijeme trodnevne manifestacije Priče i(z) starine 2007. kada bi na naše ulice trebala izaći cijela plejada poznatih likova od Apolonije i Ivana Frankopana pa sve do Nikole Frankopana sa svojim sinovima i kćerima. Sam autor na otvorenju je istaknuo kako je sretan što je postao dijelom cijele priče iskazavši želju i za budućom suradnjom. Izložene ilustracije pojedinih kostima temelje se na vizualnim i tekstovnim materijalima iz stoljeća koje se proučava (najčešće su to grafike, slike i pojedini pisani dokumenti koji često vrve bogatim opisima traženih stvari...) uz postotak sigurne stilizacije. (Inače, Velimir Vukšić rođen je 18. srpnja 1954. u Zagrebu gdje završava svoje školovanje i gdje s obitelji boravi i radi danas. U vlastitom nakladničkom poduzeću Carski Husar priprema i publicira bogato ilustrirani časopis za vojnu povijest i militariju HUSAR i godišnjak MILITARIA CROATICA, a u pripremi je i godišnjak na engleskom jeziku MILITARIA AESTERNA. Kako je i sam kazao, zarana ga počinje zanimati vojna povijest, militarija, uniformologija, oklopi i oružje, a nadahnut sjajnim radovima Julija Radilovića Julesa, ilustrira svoje prve konjanike koji ukrašavaju zidove jedne osnovne škole. S vremenom amaterski potezi olovke i kista postaju sve sigurniji da bi devedesetih postali profesijom.)


S otvorenja izložbe Velimira Vukšića

Krsto Frankopan u oklopu iz prve trećine 16. sto. Široka kapa na glavi služila je za ublažavanje udaraca ali i za okretanje kacige koja je donjim dijelom bila učvršćena za oklop. Na kacigi s vizirom ukrasno je perje u bojama obiteljskog grba. Na drvorezu se mogu vidjeti metalne rukavice. Mač za dvije ruke služio je za borbu pješice, ali je bio i dovoljno lagan da se koristi samo jednom rukom.

ŠESTGODIŠNJICA PLAVIH ZASTAVA NA KRČKIM PLAŽAMA (05. lipnja 2007.)

Na plaži Dražica gradonačelnik Darijo Vasilić podigao je jednu od krčkih Plavih zastava koja ove godine slavi dvadesetu obljetnicu postojanja; međutim deseta je obljetnica provedbe ovog programa u Hrvatskoj, a šesta u gradu Krku gdje je ovim međunarodnim priznanjem nagrađeno pet plaža. Inače, kampanja Plave zastave za plaže, marine i brodice ekskluzivna je eko-markica koja ukazuje na priznanje za njihovu brigu i (općenito) zaštitu okoliša. Nositi Plavu zastavu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale, te naravno opremljanosti i uređenosti plaža. Prva Plava zastava u Hrvatskoj, podignuta je na otoku Krku - točnije u marini Punat (1997.), a ove godine slavi već spomenutu desetu obljetnicu. Intelektualni vlasnik Plave zastave i međunarodni voditelj ovog programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš - Foundation for Environmental Education - FEE (Scandiagade 13, DK-2450 Copenhagen, Denmark), koju je Vijeće Europe utemeljilo 1981. godine. Tako svake godine Međunarodni ocjenjivački sud na prijedlog udruge Pokret prijatelja prirode Lijepa naša, koja u Hrvatskoj provodi i koordinira ovaj program, kandidirane plaže nagrađuje Plavom zastavom. Vecla d.o.o. i Zlatni otok d.d. izradili su studije za program Plave zastave i pet svojih plaža kandidirali za dobivanje ovog prestižnog priznanja. Vecli d.o.o. dodjeljene su plave zastave za plaže: Porporela-Ježevac, Dražica i Dunat, a Zlatnom otoku d.d. za plaže u autokampu Ježevac i Fkk Politin. U programu podizanja Plave zastave osim klape Kaštadi koja je prisutne počastila pjesmom, sudjelovali su Vanesa Hržić, voditeljica projekta Plave zastave poduzeća Vecla d.o.o.; Mirjana Galović, direktorica Zlatnog otoka d.d.; Nataša Jurina, direktorica TZ grada Krka i Margita Mastrović, predsjednica Primorsko-goranskog ogrananka udruge Lijepa naša. Vanesa Hržić tom je prigodom istaknula da za dobivanje Plave zastave treba zadovoljiti određene kriterije kao što su: odgoj i obrazovanje za okoliš; informiranje javnosti; kvaliteta vode; upravljanje okolišem; sigurnost i kvaliteta usluge; što znači da kvaliteta vode za kupanje mora udovoljavati određenim standardima, plaža i sanitarni objekti moraju biti održavani, na plažama mora biti dostupna oprema za spašavanje i prvu pomoć, plaža mora biti opremljena tuševima i pitkom vodom te sportskim i ugostiteljskim sadržajima, a na ulazu na plažu mora biti postavljena karta s ucrtanim sadržajima i pravilima ponašanja na plaži. Za kraj valja podržati želju da se Plave zastave na našim plažama zavijore i sljedeće godine. (Više slika pogledaj ovdje >>!)

  
Podizanje Plave zastave na plaži Dražica

SVETOM KVIRINU U ČAST! (04. lipnja 2007.)

Svečanom pontifikalnom misom koju je u krčkoj katedrali predvodio Juraj Jezerinac u koncelebraciji s biskupima Metropolije, svećanicima i redovnicima započela je petodnevna manifestacija Dani sv. Kvirina u čast zaštitnika krčke biskupije i grada Krka. Neposredno nakon održanog misnog slavlja na svoju su kulisu - Trg Kamplin - ponovo izašli Frankopani, knezovi krčki i sve prisutne vratili u neka prošla (možda i bolja) vremena kada su gradom šetali članovi tog značajnog velikaškog roda i njihovi suvremenici - naši preci... Za tu je rekonstrukciju bio zadužen Centar za kulturu Grada Krka koji nas je još jednom podsjetio na važnost kulturnog turizma kao i na činjenicu da upravo u tom segmentu imamo što ponuditi onima koji se odvaže posjetiti naš grad. Uz srdačan pozdrav krčkog kneza, gradonačelnika Darija Vasilića, započeo je bogat program u kojem su sudjelovali: Gradski pjevački zbor Krk, Gradska limena glazba Krk, klapa Tramontana i KUD Vrh; no srednjega vijeka ne bi bilo bez demonstracije onovremenih vještina poput mačevanja i streličarstva za koje su se pobrinuli zagrebački mačevaoci i lokalni, nedavno osnovan, streličarski klub Maura kal. Naši su nam streličari ovom prilikom demonstrilali samo vježbu dok nam za Krčki sajam, prema rječima gradskog meštra Tončija Žužića, spremaju i turnir. Ovu feštu nisu zaobišle ni brojne, krčke delicije poput pršuta, ovčjerg sira, slanih riba i domaćeg vina koje su brojnim posjetiteljima dijelili srednjevijekovni pučani. No dešavanju ovdije nije kraj: u utorak se obilježava šesta godišnjica plavih zastava; u srijedu se otvara izložba crteža i kostima iz razdoblja knezova krčkih; u petak Mići boduli slave petnaestgodišnjicu postojanja; dok se u subotu sprema veliki humanitarni koncert klapa Sjećanje na Mladena! (Pročitaj legendu o sv. Kvirinu >>)

 


S bogatog programa održanog na Kamplinu
sv. Kvirinu u čast!

POVRATAK OBNOVLJENOG KIPA BOGORODICE POD SVODOM (SOTTO VOLTO) (03. lipanja 2007.)

U župnoj kronici stoji:
2. svibnja 1950. godine: Noćas od 1. na 2. svibnja 1950. nepoznati počinitelj odnio je starodrveni kip Majke Božje koji je od pamtivijeka postavljen u ulici u Krku pod nazivom Pod svodom (Sotto volto). Ovaj nemili događaj bolno je odjeknuo u srcima građana grada Krka. Taj je događaj župni ured broj 57, dana 2. svibnja 1950. prijavio Povjereništvu unutarnjih poslova K.N.O. Krk, te ga se zamolilo da bi po mogućnosti poduzeo shodne korake da bi se kip pronašao i ponovo postavio na svoje mjesto, a počinitelja da bi se pozvalo na odgovornost.
5. svibnja 1950. godine: Danas pod večer okolo zapada sunca Anton Sintić Josipov našao je starodrveni kip Majke Božje po nazivom Pod svodom (Sotto volto) položen uz gromaču povrh kuće pok. Dr. Stanića što ga je nepoznati počinitelj dne 1. 5. o.g. odnio u noći s lica mjesta. Kip je pronađen neoštećen, osim što je glava na kipu uslijed popuštenog lijepila raspolovljena. Netom budu na licu mjesta izvedeni zidarski, bravarski i ličilački, nužni popravci, kip će se postaviti na svoje staro mjesto. Kip Majke Božje Pod svodom (Sotto volto) spominje se 1634. godine.

U ova dva kratka iz župne kronike doslovno prenesena teksta doznajemo mnogo o kipu Bogorodice koji je za grad Krk ono što npr. Zagrebu znači Majka Božja od Kamenitih vrata. Tako je u nedjelju 03. lipnja, nakon župne mise - uoči dana sv. Kvirina (inače zaštitnika Biskupije i grada Krka) - Bogorodičin kip vraćen na svoje staro mjesto, na koje po svoj prilici nije bio vraćen 1950. godine, u nadi da će na njemu i ostati kao jedan od (povijesnih i vijerskih) simbola grada Krka.


Kip Majke Božje Pod svodom (Sotto volto)

ZLATKO KOMADINA I ZDENKO ANTEŠIĆ ODRŽALI JAVNU TRIBINU O RAZVOJU TURIZMA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE (25. svibnja 2007.)

Na okrugli stol koji se ujutro održao u Velikoj vijećnici Grada Krka tematski se dobro nadovezala javna tribina na temu Turizma koju su vodili članovi SDP-a saborski zastupnik Zdenko Antešić i župan Primorsko goransker županije Zlatko Komadina. Raspravu je otvorio Antešić definiravši turizam kao ukupnu aktivnost koja proizvodi određene efekte istaknuvši ujedno i (problematične) karakteristike turizma danas, koje je svakako potrebno mijenjati, kao što su: nerješena privatizacija turističkog sektora, odsustvo strateškog pristupa razvoju turizma, usporavanje stope rasta zauzetosti i ukupnog prihoda, prisutnost negativnih trendova u međunarodnom okruženju, nedovoljna kvaliteta ukupnog turističkog proizvoda, nedovoljna suradnja javnog i privatnog sektora te stihijski razvoj nautičkog turizma. SDP je tako na postojeće probleme reagirao sastavljanjem programa koji bi trebao dovesti do pozitivne evolucije hrvatskog turizma, a koji se ukratko sastoji od šest točaka: rješavanja privatizacije turističkog sektora; rješavanja statusa turističkog zemljišta, upravljanja i zaštite prostora; osiguravanja sustava poticaja ulaganja u turizam; uspostavi destinacijskog menađmenta; prilagodbi zakonske regulative i definiranja održivograzvoja nautičkog turizma. Nadalje se raspravljalo o svakoj od spomenutih točaka, s naglaskom na definicu pojma destinacijskog menađmenta koja obuhvaća mogućnosti objedinjavanja privatnog i javnog sektora što za rezultat ima podizanje destinacije na višu razinu. Izlaganje je nastavio Komadina upoznavši prisutne s ciljevima Glavnog plana razvoja turizma i navođenjem potreba (promjena) pojedinih područja u okviru Primorsko goranske županije. Tako je za Krk istaknuo nužnost sankcioniranja kamenoloma, očuvanje i obnovu starogradskih jezgri, poticanje razvoja zdravstvenog turizma, nužnost uređenja brojnih šetnica i golf terena. Tribina je završila pitanjima prisutnih i kratkom diskusijom u kojoj su se dotakle teme: nužnosti obnove već dotrajalog aerodroma, problema realizacije Glavnog plana razvoja turizma PGŽ-a, statusa kampova, iskoristivosti obližnje plinare itd.

ODRŽAN OKRUGLI STOL NA TEMU TRŽIŠNA POZICIJA I BUDUĆNOST OBITELJSKOG SMJEŠTAJA (25. svibnja 2007.)

U sklopu drugog dana Vinofesta održan je okrugli stol na temu Tržišna pozicija i budućnost obiteljskog smještaja kojeg su predvodili Boris Štanger, predsjednik Strukovne skupine Obiteljski smještaj, Sonja Sacco, voditeljica privatnog smještaja ID Riva toursa za Istru i Kvarner, te Nedo Pinezić predstavnik organizacije Vinofesta. Zanimljivu raspravu na temu obiteljskog smještaja u Primorsko goranskoj županiji započeo je Boris Štanger isticanjem onih elementa koji su novi u zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, izdvojivši kao najznačajnije: propisano smanjenje broja postelja za domaćinstvo (na 8 soba; 16 kreveta) i eliminaciju ovjeravanja cjenika što modelaciju cijenama čini puno fleksibilnijom. Štangar je nadalje istaknuo kako Ministarstvo trenutno radi na novom Pravilniku o kategorizaciji kuća u domaćinstvu, a koji u prvi plan postavlja težnju ka sve većim uvjetima iznajmljivanja. Pravilnik bi kao takav trebao izaći na jesen 2007. (točnjije 09. rujna), a do tada vrijedi postojeći. U raspravi se nadalje otvoreno kritizirao sadržaj novog dokumenta budući da u pojedinim segmentima privatni smještaj pokušava izjednačiti s hotelskim kao što je npr. obveza uvođenja soba prilagođenih osobama s invaliditetom ili nužnost razrade plana o evakuaciji što je ako govorimo o turizmu danas u okvirima Primorsko goranske županije, nerealno očekivati, kao i propisanu kvadraturu za interijere koji se iznajmljuju. Iako je cilj Ministarstva podizanje kvalitete privatnog smještaja, preskočen je jedan veliki korak, a to je profesionalizacija djelatnosti, koja bi trebala dovesti do dobre popunjenosti i zadovoljnog iznajmljivača; što paralelno vodi i do podizanja kvalitete samog smještaja. No kako do profesionalizacije ako se iznajmljivačka djelatnost svodi na svega 40 dana popunjenosti?! Zaključeno je tako da treba ostvariti (ostaviti) veliki raspon ponude definirajući na kraju što blaže uvijete, a one ambicioznije iznajmljivače potrebno je nagrađivati dodatnim olakšicama. U nastavku izlaganja Nedo Pinezić pokušao je ukazati na kritičnu točku turizma naše regije tj. činjenicu da je smještajna ponuda nadvisila potražnju što nužno dovodi do drastičnog spuštanja cijena smještaja i relativne neisplativosti bavljenja tim poslom. Prema tome profesionalizacija je trenutno gotovo nemoguća! No kao jedno od mogućih riješenja Pinezić je spomenuo preorijentaciju ponude na područja gdje ne vlada tolika gužva budući da izdvojenost ponude u odnosu na masu privlači ljude. To je otvorilo vrata raspravi o karakteristikama ruralnog turizma s kojim je prisutne upoznala Sonja Sacco. Regija koja nam u tom segmentu može poslžiti kao dobar primjer jest Istra gdje je razvoj te turističke grane započeo već 1999. s očito dobrim potezima ID Riva toursa, koji su u naše krajeve privukli višu srednju klasu željnu domaćeg ambijenta, prirode i tišine. Sacco je na kraju istaknula da bi voljela da njena agencija i na otoku ima više klijenata budući da se ruralni turizam pokazao itekako uspješnim, osobito u dovođenju na ove prostore novih tipova gostiju.

UZ KOSTIMIRANU PRIREDBU OTVOREN TRADICIONALNI 6. VINOFEST (24. svibnja 2007.)

I ove je godine u samom centru grada, na krčkoj rivi otvoren tradicionalni gastro, eko i etno fest. No za razliku od prijašnjih godina sudionici ovogodišnjeg otvorenja bili su odjeveni u nove (premijerno pokazane) srednjevijekovno - renesansne kostime koji nas vraćaju u period kada su grad i otok bili sjedište jednog od najznačajnijih i najpoznatijih hrvatskih velikaških rodova - obitelji Frankopan. Uz gradskog meštra, okupljene su pozdravili i pozvali na uživanje u izloženim delicija, organizator manifestacije Nedo Pinezić i gradonačelnik Darijo Vasilić, da bi zatim uslijeda zdravica kojoj su se mogli pridružiti svi okupljeni. Poznatu vrbničku žlahtinu djelili su predstavnici velikaškog roda u čijim će slikovitim kostimima posjetitelji moći užicvati tijekom trajanja cijelog festa. Na četrdesetak tipičnio krčkih štandova svoje su proizvode predstavili razni proizvođači vina, destilata, meda, mednih proizvoda, sira, maslinovog ulja, mesnih proizvoda i ostalih izvorno hrvatskih suvenira uporabne vrijednosti. Fest je tako okupio proizvođače iz šest hrvatskih županija što znači da se mogu degustirati, ali i kupiti delicije iz Slavonije, Sjeverozapadne Hrvatske, Istre, Like i Primorja. Iz bogatog programa ove četverodnevne manifestacije (od 24. do 27. svibnja) treba izdvojiti nastupe grupa L'amour, Fortunal i Forte, nastupe brojnih folklornih društava, zborova Mići Boduli i Kikići, nastup klape Kaštadi, gradske limene glazbe i udruge Povero Keko, a osim navedenog u petak 25. svibnja u velikoj gradskoj vijećnici sprema se okrugli stol na temu Tržišna pozicija i budućnost obiteljskog smještaja. Prema tome možemo zaključiti da se posjetiteljima osim uživanja u gastro ponudi nudi i upoznavanje s autohtonom pijesmom i plesom što uvelike pridonosi zaokruženosti ponude.
Osnovna ideja Vinofesta jest promocija izvornih hrvatskih proizvoda kao suvenira upotrebne vrijednosti budući da proizvodi kao što su vino, sir, pršut, maslinovo ulje ali i rukotvorine izrađene od prirodnih materijala mogu poslužiti kao najpoželjniji suvenir tj. uspomena s putovanja u Hrvatsku. Grad Krk tako već šest godina podupire i promovira  razvoj ruralnog turizma, revitalizaciju kulturne baštine u funkciji turizma i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s turističkom proizvodnjom, a i Vinofest je dijelom zaslužan za obogaćenje turističkog proizvoda novom ponudom. I za kraj što reći nego: dobru zabavu i dobar tek!

 

 
Gradonačelnik Darijo Vasilić i Nedo Pinezić


Frankopani knezovi krčki na svom štandu


Otvaranje ovogodišnjeg Vinofesta uz uvijek
prigodnu zdravicu

U KRKU ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA RONILAČKA EKO-AKCIJA (12. svibnja 2007.)

Hrvatski ronilački Savez u suradnji sa Slovenskim ronilačkim Savezom i ove je godine organizirao međonarodnu ekološku akciju Eko-Krk 2007. Vodeći se načelima ronilačkog sporta, zajedništvom, timskim radom, te ljubavi prema moru, podmorju i prirodi općenito, domaćini manifestacije KPA Bios I u djelo su proveli po broju učesnika (čak njih 300) najveću ronilačku eko-akciju na Jadranu. U akciji su osim ronioca iz različitih dijelova Hrvatske sudjelovali i oni iz Slovenije, Italije, Mađarske i Njemačke; međutim možda je ipak najznačajnija suradnja sa Slovencima budući da najveći broj ronilačkih entuzijasta dolazi upravo iz te nam susjedne države. Kako je kazao Vladimir Ban, inače podpredsjednik SRS-a, cilj ove eko-akcije osim jačanja svijesti o potrebi zaštite cijelog jadranskog eko-sustava i njegovih nebrojenih ljepota jest i povezivanje dviju spomenutih nacija kao i rad na uspostavi što boljih međusobnih odnosa. Kroz cijeli dan ronioci su čistili akvatorij krčke luke, njegove plaže i obližnje lokalitete, dok su u popodnevnim satima u okolici Plavnika uživali u organiziranom rekreativnom ronjenju. Dan je za sve sudionike i posjetitelje zaključen feštom na krčkoj rivi uz grupu Trend, a uz Deep Diving Party nastavljen u Casi del Padrone. Osim na početku spomenutih organizatora treba istaknuti i ostale bez kojih bi realizacija ovog ambicioznog hepeninga bila nemoguća, a to su: Grad Krk, Lučka uprava Grada Krka, Klub brodara Krk, Ribolovno društvo Lovrata, Klub motorista, Fun diving Krk i Morski mjehurić d.o.o.

 

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE MASLINARA DROBNICA (11. svibnja 2007.)

U večernjim satima u  Velikoj vijećnici Grada Krka održana je izborna skupština krčke udruge maslinara na kojoj se raspravljalo o sljedećim točkama: financijskom izvješću za 2006. godinu, planu rada udruge za 2007. godinu, iniciranju brenda krčkog maslinovog ulja, problemu navodnjavanja maslinika i još o nizu za struku i udrugu važnih tema. Tako plan rada udruge za tekuću godinu kao prioritete ističe: izradu i uređenje puteva te stvaranje plana navodnjavanja maslinika; rad na edukaciji maslinara kao i na organiziranoj prezentaciji maslinovog ulja. Međutim kako je rečeno najveći problem predstavlja proces stvaranja plana uređenja puteva, njegovo ostvarivanje i njihovo uređivanje. Sam plan trebao bi nastati u suradnji maslinara, Mjesnih odbora i Poglavarstva Grada Krka, a njegovo je dovršenje planirano za jesen kada se nada da će kao takav ući u gradski Proračun. Pritom je istaknuta činjenica da realizacija puteva do maslinika u gradu predstavljaju puno veći problom nego li na selu, budući da se putevi u gradu često nadovezujeu na pojedine urbane cjeline što samu realizaciju čini puno složenijom, ali i skupljom. Na to se nadovezala i rasprava o načinima navodnjavnja maslinika budući da problem predstavlja udaljenost pristupa vodi ili spremnicima što je dovelo do potrebe formiranja grupe (Zec, Žužić, Prendivoj) koja bi se bavila prvenstveno osmišljanjem i realizacijom potrebnog sustava. Kada se pričalo o iniciranju brenda krčkog maslinovog ulja (Bonefačić) istaknuto je da svaki pojedini maslinar brine o promociji vlastite robne marke i isticanju kvalitete ponuđenog, no da bi se do toga došlo potrebno je najprije zajednički definirati OZNAKU IZVORNOSTI ili OZNAKU GEOGRAFSKOG PORIJEKLA: što znači predstaviti područje iz kojeg dolazi ulje, a ne samo naglašavati njegove karakteristike. Na samom kraju skupštine odabrana su radna tijela udruge: predsjedništvo (Marević, Tudor, Depikolozvane, Bajčić, Prebeg); tajništvo (Grgantov) i komisija za izradu planova za puteve (Depikolozvane, Tudor, Marević, Prendivoj). Od ostalih tema trebalo bi istaknuti branje maslina u organizaciji Crvenog križa tj. predloženu ideja da branje maslina postane dio terapije u borbi protiv ovisnosti. Ideja je podržana, a humanizam je nastavljen pozivom da svi prisutni proizvođači, doniraju litru vlastitog proizvoda za potrebe staračkog doma u Krku.

DETALJNIJE O NADOLAZEĆEM 6. VINOFESTU (11. svibnja 2007.)

I ove godine po šesti puta na krčkoj rivi, posljednjeg vikenda u svibnju održati će se vinska, eko i etno fešta. Na četrdesetak tipičnih krčkih štandova svoje će proizvode prezentirati proizvođači vina, destilata, meda i mednih proizvoda, maslinovog ulja, sireva, pršuta, kulena i ostalih izvorno hrvatskih suvenira upotrebne vrijednosti. Nastupati će proizvođači iz šest hrvatskih županija pa će se tako moći isprobati ali i kupiti delicije iz Slavonije, Sjeverozapadne Hrvatske, Istre, Like i Primorsko goranske županije. Ove će se godine posebno predstaviti proizvođači s Krka na posebnom štandu knezova krčkih, Frankopana. Frankopani će, tako, zajedno s krčkim gradonačelnikom i uzvanicima, 24. svibnja točno u podne otvoriti ovogodišnji Vinofest i pozvati okupljene na žmuj dobrog vina. Vinofest traje četiri dana, od četvrtka 24. svibnja do nedjelje 27. svibnja. Sajam se otvara svakoga dana u 09.00 i zatvara u 24.00 sata. Tijekom jutarnjih sati iz studija Radio OK-a na samoj rivi emitirati će se emisije s bogatim fondom nagrada, a u popodnevnim satima započinje zabavni program u kojem sudjeluju: HKD Braća Radić, ogranak Kornić; Gradska glazba Krk; udruga Povore keko; FD Poljica; klapa Kaštadi; dječji zborovi Kikići i Mići Boduli; te muzički sastavi L'amour, Fortunal, Forte i Atlantic. 6. Vinofest zatvara se u nedjelju 27. svibnja u 14.00. sat.

U SKLOPU (EKO)AKCIJE VOLIM HRVATSKU, OD 07. DO 11. SVIBNJA U GRADU KRKU OČIŠĆENE PLAŽE I OBLIŽNJI LOKALITETI (10. svibnje 2007.)

Da je i grad Krk podlegao sve većem pozitivnom(!) trednu prihvaćanja i provođenja ekoloških akcija svjedoči činjenica da se svakim danom od 07. do 11. svibnja kretalo u čiščenje gradskih plaža i obližnjih lokaliteta. Plaže su za nadolazeću sezonu pripremali krčki srednjoškolci koji su tom prilikom svoju školsku svakodnevnicu zamjenili itekako korisnim terenskim radom, a rezultati njihova djelovanja mogli su se vidjeti svakim danom u poslijepodnevnim satima kada bi brodica s prikupljenim otpadom i već umornim školarcima pristala u krčku luku.  Međutim ova akcija nije održana prvi put već je možemo reći postala tradicionalnom, a kao takva zasigurno je i jednan od faktora koji je pripomogao Gradu da dobije prošlogodišnji Turistički cvijet. Inače, projekt Volim hrvatsku dio je Programa rada Hrvatske turističke zajednice i sustava turističkih zajednica za 2007. godinu. Cilj projekta je poticanje aktivnosti i sudjelovanje u programima zaštite okoliša (kao prednosti hrvatskog turizma), djelovanje na unaprijeđenje elemenata turističkog proizvoda, te podizanje razine gostoljubivosti i stvaranje klime dobrodošlice. Nositelji akcije su Glavni ured Hrvatske turističke zajednice i sustav turističkih zajednica, uz znanje: Ministarstva mora turizma, prometa i razvitka, Ministarstva znanja, obrazovanja i sporta te lokalnih uprava i samouprava. Kao svojevrsna ekstenzija spomenutih dešavanja 12. svibnja će se u gradu Krku održati i 2. međunarodna ronilčka eko-akcija u organizaciji KP Bios I. (Pogledajte Izvješće o održanim aktivnostima!)

 

ODRŽANO PREDSTAVLJANJE PBZSinergo PAKETA PRIVREDNE BANKE ZAGREB (10. svibnja 2007.)

U Velikoj vjećnici Grada Krka u sklopu poduzetničkog dana PBZ-a, Vesna Badurina, direktorica riječke podružnice Privredne banke Zagreb, upoznala je brojne zainteresirane s karakteristikama novih PBZSinergo paketa namjenjenih prvenstveno obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima. Inače, pri samom odabiru sadržaja paketa posebna je poszornost posvećena potrebama budućih korisnika, a trošak korištenja usluga i proizvoda iz paketa ravnomjerno se raspoređuje kroz cijelu godinu i plaća se mjesečno. U želji da se budućim klijentima ponudi što više, formirana su dva paketa: PBZSinergo i PBZSinergo Plus paket. Tako PBZSinergo paket nudi: niže naknade za leasing, poslovne račune, PBZ Info servis, popust na osiguranje, niže naknade po garancijama, niže naknade po kreditima i VISA Business Electron karticu; dok PBZSinergo Plus paket uključujen i PBZ COM@NET. Ova posljednja itekako korisna kategorija skup je usluga Internet bankarstva namjenjen poslovnim subjektima s ciljem obavljanja brzog i efikasnog platnog prometa u zemlji i inozemstvu. Komunikacija između banke i klijenta u tim se uslugama obavlja elektroničkim putem, a neke od nabrojanih prednosti PBZ COM@NET-a su sljedeće: plaćanje unutar Banka, redovna plaćanja, ekspresna plaćanja, plaćanja u inozemstvu, raspored deviznog priljeva, uvid u stanje računa i još niz drugih pogodnosti... Doznaj više!

JUDI LJUBE GAMULINA (04. svibnja 2007.)

U galeriji Decumanus otvorena je izložba Ljube Gamulina, zaokupljenog melankoličnim izrazom dekadentnog prizvuka, koji svoj put pronalazi u fotografiranju detalja, struktura, i fragmenata pojavnosti. Tijekom vremena, ovaj mladi fotograf svoju pažnju postepeno prebacuje s motiva mora i prirode na motive arhitekture interijera i eksterijera, ostajući čvrsto vjeran savršenoj formi crno bijele fotografije. (Na taj način kao da slikane motive vadi iz vremena, dajući im neku dublju istinitost, plaćenu lišavanjem, neku ozbiljnost teže izbrisivog pisma.) Serijom fotografija Judi. Gamulin se predstavlja u sasvim novom svjetlu. Riječ je o ponovo nizu crno bijelih fotografija snimljenih duž obale i na otocima tijekom pet godina rada  za mjesečnik More, gdje je Ljubo zaposlen kao urednik fotografije, fotograf i novinar. Ciklus Judi, podijeljen je u četiri cjeline: Obrazi, Ruke ča misle, Mići i veli ča su mići bili i Igrat se je, igrat. Na primjer u Obrazima, nailazimo na lica ili na likove u blagom pokretu, koji se suočavaju s onostranom svjetlošću, koja ih čita kao Brailleovo pismo. Gamulinov kadar svaki se put prilagođava karakteru tog uvijek novog dijaloga, kao što je svaki obraz jedinstven u svom postojanju...

 


S otvaranja izložbe Ljube Gamulina

SAMA I SRETNA: PREDSTAVLJENA ZBIRKA POEZIJE VERE MIŠ VRANKOVIĆ (04. svibnja 2007.)

U knjižari Pontes, uz ne toliko brojnu ali pomnu publiku, predstavljena je zbirka poezije Vere Miš Vranković pod nazivom Previranja koja se bavi analizom osjećaja samoće kroz koji je potom moguće, kako sama pjesnikinja kaže, najpotpunije upoznati vlastitu bit(nost). Vera, što se moglo osjetiti iz njenih radova, ne bježi od tog mnogima i ne tako dragog osjećaja, ona upoznaje vlastitu samoću (a tako i sebe), sjedinjuje se s njom, s njom postaje sretna (jer je konačno upoznala sebe) i bez nje kako sama priznaje ne bi više bila Ona. Osim spomenutog temata koji dominira zbirkom, u njenom rukopisu možemo prepoznati cijelu paletu trenutaka koji su okupirali njenu pažnju: jedan od njih je pokušaj da se shvati priroroda, njena nepredvidivost i njena osveta čovjeku koji je sve manje poštuje, koji je sve manje vidi, nesvijestan da je on u biti njen dio; zatim bavljenje odnodosom muškarca i žene u kojem je žena uvijek nekako superiornija; ili vraćanje u prošlost najočitije iz pjesme o njenom odnosu s majkom i nostalgiji prema rodnoj ravnici (Ravnica me vuče, ali more me ne da!, zaključila je pjesnikinja na samom kraju o položaju koji je trenutno definira.)


Katarina Mažuran i Vera Miš Vranković

KRK, GRAD POVIJESTI I KULTURE: DETALJNIJE O PROJEKTU FRANKOPANI KNEZOVI KRČKI 2007. (03. svibnja 2007.)

Frankopani - knezovi krčki su projekt osmišljen s ciljem revitalizacije povijesne i tradicijske baštine kao i sa željom da se stvori novi kulturno turistički proizvod koji će obogatiti kako kulturnu tako i turističku ponudu grada, otoka i zemlje. Takav projekt predstavlja potporu raznim manifestacijama, prezentacijama i promocijama naše kulture i turizma. Način realizacije projekta zamišljen je kroz cjelogodišnje aktivnosti, naravno u interesu promocije našega kraja. Projekt obuhvaća sljedeće: oživljavanje običaja i društvenih događanja iz doba knezova krčkih, izradu kostima, oružja i rekvizita, oživljavanje starih zanata, prezentaciju autohtonih domaćih proizvoda kroz razna gastro-etnološka događanja itd... Bogatstvo kulture i povijesnih artefakata grada i otoka Krka ne daje nam samo pravo na realizaciju tog projekta već i obavezu da našu povijesnu priču ispričamo s ciljem što kvalitetnije kulturne i turističke ponude. Nositelj projekta Frankopani - knezovi krčki je Centar za kulturu Grada Krka, uz podršku Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka, te velikog broja donatora i sponzora. Kroz priču o knezovima krčkim ove će vas godine voditi Apolonija Frankopan, Ivan Frankopan, Krsto Frankopan, Vuk Krsto Frankopan, Fran Krsto markiz Frankopan, Stjepan i Nikola Frankopan sa svojim sinovima i kćerima. Da bi priču doživjeli na što bolji mogući način pučani Krka nuditi će vas žlahtinom, krčkim sirom i janjetinom, a zasigurno će te poželjeti i trgovati s našim srednjovjekovnim trgovcima, a sve uz glazbenu kulisu srednjovjekovne i ranorenesansne glazbe. Kao što je kazao jedan novinar bilo je potrebno izmisliti sebe, da bi smo stvorili zanimljiv, atraktivan, kulturno-turistički proizvod.
U sklopu ovogodišnje manifestacije početkom mjeseca lipnja, (točnije 06. lipnja) u galeriji Decumanus otvara se izložba crteža kostima koji bi trebali pridonjeti što potpunijem oživljavanju pojedinih povijesnih perioda. Autor tog kostimografskog dijela frankopanske priče je Velimir Vukšić. Uživajte u slikama kostima od kojih su neki već i realizirani!   


Odora biskupa


Nošnja trgovca

ODRŽAN PRVOMAJSKI INKUBATOR (30. travnja 2007.)

Pod pokroviteljstvom Grada Krka na plaži uz JK Plav održan je drugi Prvomajski Inkubator, inače zajednički koncert bandova otoka Krka. Ove godine atmosferu su podgrijavali: Atlantic, Bezimeni, Largo, Mandelbrotset, O.S.C.A.R., Punkakes, Sekta, Tarsier Quartet, Very Expensive Porno Movie i Visoki napon. Iako je početak bio predviđen za 14 sati, serija koncerata započela je nešto kasnije no to se očito nije odrazilo na raspoloženje mnogobrojnih, kojima je ovo bila jedna od rijetkih prilika da u gradu uživaju u nastupima većinom rock-punk-metal bandova. O dobroj atmosferi najbolje svjedoče slike! (Budući da je publika bila uglavnom mlađa sljedeći navod namjenjen je upravo njima: Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije odžane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero ih je osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva istih za osam-satnim radnim vremenom. Prvi svibanj se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. u Maksimiru.)


Četiri mone


Visoki napon

U ORGANIZACIJI GONG-A ODRŽAN GRAĐANSKI SAT NA TEMU AKTUALNO U GRADU KRKU (24. travnja 2007.)

Regionalni ured GONG-a iz Rijeke koji djeluje na području ne samo naše već i susjednih županija danas je u krčkoj gradskoj vijećnici organizirao Građanski sat na temu gradskih aktualnosti ugostivši gradonačelnika Darija Vasilića koji je okupljenima odgovarao na postavljena pitanja. (Međutim najprije nešto o samom GONGU! To je nestranačka udruga utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. GONG provodi nestranačko nadgledanje izbornog procesa, vrši edukaciju građana o njihovim pravima i dužnostima, potiče obostranu komunikaciju građana i njihovih izabranih predstavnika, zalaže se za transparentnost rada svih javnih službi, provodi kampanje javnog zagovaranja, te potiče i pomaže samoorganiziranje građana.) Krčki Sat tek je jedan od, na nivou države, planiranih 260 bivajući tako dio projekta pod nazivom Dobro upravljanje kojem je cilj podići kvalitetu komunikacije između građana i njihovih predstavnika. Sat je započeo gradonačelnikovim izlaganjem najznačajnijih gradskih investicija za 2007. godinu, među kojima su spomenute sljedeće: nastavak izgradnje vodo-projekta Šotovento; uređenje Šetališta sv. Bernardina; poboljšanje funkcionalnosti kružnog toka (koji bi trebao biti dovršen do 20. svibnja); rad na kanalizacijskoj mreži grada (Galija, Žgaljićeva, Križanićeva); uređenje grada kao turističke destincije, konkretnije artikulacija šume blizu hotela Dražica (uređenje raslinja, staze i uvođenje dodatnih sadržaja); te nastavak rada na gradskim zidinama... Nakon ovog uvoda dana je riječ građanima koji nisu štedjeli na pitanjima, a činjenica da je i trajenje "Sata" gotovo dvostruko produženo govori nam u prilog tome da su ovakva dešavanja i više nego dobrodošla. Pitanje koje se neprestano ponavljalo odnosilo se na problem devastacije dojma starogradske jezgre koji uključuje neartikulirano oglašavanje, neadekvatno riješene fasade, vješanje prodajnih artefakata izvan prostora trgovina i td. Međutim budući da jedino u nadležnosti Ministarstva kulture leže riješenja većine predstavljenih problema, pomaci u njihovu riješavanju su mali ili ih uopće nema. Neke od problema staroga grada riješava komunalni redar, ali njegova uloga proglašena je premalom. Također ta bi se situacija kako su spomenuli neki možda mogla riješiti spuštanjem nadležnosti, iako je trenutno najbolje riješenje čista građanska inicijativa. Između ostalog raspravljalo se i o eventualnom formiranju mjesnih odbora koji bi pridonjeli riješavanju mnogih problema, iako je za njihovo formiranje do sada nedostajalo inicijative; o probremu pristupa automobila na području od franjevačke crkve do Galije; o problemu krupnoga otpada; ili o oronulosti bivše veterinarske ambulante koja bi trebala postati dijecezanski muzej; također na raspravi se moglo doznati da će i Mahnićev dom ubrzo dobiti svoje novo lice kao i to da je jedan od najvećih gradskih prioritea izgradnja novog vrtića i jaslica na području između SŠ i Konzuma; ni kino-dvorana na posljednjem katu trgovačkog centra nije zaboravljena!

PREZENTACIJA 57. BROJA SUŠAČKE REVIJE (20. travnja 2007.)

U Velikoj vjećnici Grda Krka održana je prezentacija 57. broja Sušačke revije s kojom su nas ukratko upoznali Zdravko Čiro Kovačić, predsjednik Kluba Sušačana, Milan Radić, predsjednik Povijesnog društva otoka Krka i narvno glavni urednik Revije Alen Čemeljić. Specifičnost ovog broja jest ta da Revija uz članke o Rijeci donosi i tri vezana uz otok i grad Krk, a to su redom tekstovi: Maksa Peča Krčki most; Dobrile Kraljić Zeleni otok Krk i Mladena Trinajstića Jedriličarski klub Plav. Alen Čemeljić je tijekom prezentacije na problem orjentacije prema otoku Krku odgovorio da cilj Revije nije samo promicanje kulturno-društvenih vrijednosti Sušaka ili Rijeke već i cijele regije na koju bismo s obzirom na količinu znamenitosti trebali biti itekako ponosni. Izrazivši, nadalje, želju i za budućom suradnjom pozvao je sve zainteresirane da svojim radovima pridonesu njenom budućem životu. Uz brojne posjetitelje ovu je manifestaciju uveličao i nastup klape Kaštadi iz Poljica...

ZLATAN KARABEGOVIĆ ODRŽAO PROMOCIJU PONUDE KIOSKA - GRADSKOG VODIČA (20. travnja 2007.)

U Velikoj gradskoj vjećnici, direktor IPR-a, Zlatan Karabegović je uz asistenciju Mirjane Zec održao predavanje o svrsi i mogućnostima kioska gradskog vodiča (KGV), naglasivši pritom kako je cilj ovog multimedijalnog pružatelja informacija modernizacija turizma, promidžba gospodarstva i modernizacija rada lokalne samouprave. Kada se govorilo izravno o modernizaciji turizma spomenute su i neke od kvaliteta ovog (izvorno hrvatskog) proizvoda-patenta kao na primjer: pružanje informacija (24 sata) na 17 jezika, povećanje potrošnje turista kvalitetnim informiranjem, surfanje internetom i pregledavanje (slanje) E-maila na javnom mjestu, mogućnost izvješća o podacima koje su turisti pretraživali kao i sistematizacija te klasifikacija postojećih podataka. Sam city guide, prema riječima Karabegovića namjenjen je prvenstveno turistima, a sastoji se od sljedećih dijelova: (1.) vodiča - što vidjeti, posjetiti ili raditi u gradu; (2.) kalendara manifestacija i događanja; (3.) trenutno slobodnih smještajnih kapaciteta; (4.) pomoći u restoranu i ljekarni; (5.) kupovine karata za razne manifestacije; (6.) slanja elektronskih razglednica; i (7.) ostalih servisa i usluga. Predstavljanju su nazočili oni kojih se uvođenje navigatora možda i najviše ticalo, a riječ je o predstavnicima turističkih zajednica koji bi s obzirom na izloženo trebali razmisliti o ovoj u svakom slučaju korisnoj ponudi.

ZA POTREBE PROMIDŽBE MIK-A SNIMLJENA KRČKA KARTULINA (18. travnja 2007.)

Svrha emisije Kartuline z MIK-a jest upoznavanje s domaćinima tog poznatog festivala među kojima se već tradicionalno našao i grad Krk. Kao pozornica  iskorištene su prostorije Frankopanskog kaštela koje su pružile više nego idealan prostor za nastavak razvoja priče o Frankopanima. Tako je onaj tko je prisustvovao ovom zanimljivom događaju mogao vidjedi rekonstrukciju situacija iz svakodnevnog života renesansnog grada koje su u ovom slučaju bile vezane prvenstveno uz gastronomiju poput postupka pripremanja slanih riba ili uživanja u autohtonim delicijama. U ulozi voditelja našao se Robert Frlin, a glavnu riječ vodila je Maja Parentić, inače ravnateljica CZK i organizatorica samog eventa, naglasivši značajnu ulogu ne samo muških predstavnika Frankopanske loze već i heroina poput Beatrice ili Katarine Frankopan. Uz to što je ponovo istaknut značaj te kozmopolitske obitelji u razvoju grada i otoka, naglašena je i potreba otkrivanja i očuvanja upravo te tradicije, koja nam pomaže u rekonstruiranju vlastitog identiteta.

 

 


Sa snimanja Kartuline z MIK-a u prostorijama
Frankopanskog kaštela

U KRKU OBILJEŽEN DAN OSLOBOĐENJA OTOKA I GRADA KRKA (17. travnja 2007.)

Na glavnom gradskom trgu obilježen je dan pobjede nad fašističkim okupatorima povodom čega je održan prigodan program u kojem su sudjelovali: gradska limena glazba Krk, članovi udruge sopaca otoka Krka, učenici OŠ Fran Krsto Frankopan iz Krka, te plesna skupina Povero Keko. Program je zaopočeo hrvatskom himnom, a nastavljen je prigodnim govorima gradonačelnika Darija Vasilića; Stjepana Starčevića, predsjednika udruge antifašistički boraca i antifašista otoka Krka; Marka Papovića, predsjednika udruge antifašista Primorsko-goranske županije i Antona Žica Klačića, predsjednika udruge veterana Domovinskog rata. Nakon četiri godine (naci)fašističke okupacije - za vrijem Drugog svijetskog rata - otok i grad bili su napokon oslobođeni, a u čast, brojnih domobrana koji su u ovoj značajnoj akciji izgubili svoje živote, istakao je Stjepan Starčević, 17. travanj mogli bismo nazvati blagdanom naroda otoka Krka. Nadalje je kazao kako se nada da ovaj dan neće biti zaboravljen, te kako je tu tradiciju potrebno (pa čak i nužno) prenositi, a kao jednog od najvažnih posrednika izdvojio je upravo instituciju škole... Program je zaključen polaganjem vijenaca na spomenik u gradskom parku, te na onaj posvećen palim borcima na gradskom groblju.

DIVIZIONIZAM I MORSKI PEJZAŽI: OTVORENA IZLOŽBA JÜRGENA MITRANSKOG (13. travnja 2007.)

U galeriji Decumanus otvorena je izložba njemačkog slikara Jürgena Mitranskog koji se našem gradu predstavio netipičnim morskim pejzažima čija je figurativnost nadohvat oku svakom pažljivijem promatraču, iako na prvi pogled stvari mogu izgledati drugačije. Zanimljiv je i način izvedbe koji može podsjetiti na postimpresionističke ili čak divizionističke eksperimente međutim ne sa ciljem da se ostvari točnost realnoga već da se gotovo impresionistički uhvati energijom nabijen trenutak. Ti trenuci nisu međutim vezani uz zemlju, već su vezani uz more i njegove vibracije, uz njihovu intimnu interpretaciju... Izložbu možete pogledati do 03. ožujka 2007. svakim danom od 10.00 do 12.00 i od 17.00 do 20.00 sati.

 
S otvaranja izložbe Jürgena Mitranskog

NASTUP DJEČJEG ZBORA MIĆI BODULI NA FESTIVALU U ĐURĐEVCU I PROSLAVA 15. OBLJETNICE POSTOJANJA (12. travnja 2007.)

U subotu 14. travnja dobro nam poznati Mići boduli nastupaju na dječjem festivalu Kukuriček u Đurđevcu i to s pjesmom Daš. (Želimo im sreću.) Ovom prilikom još bi trebalo spomenuti da zbor ove godine obilježava 15. godišnjicu postojanja koju će proslaviti 08. lipnja 2007. velikim multimedijalnim  koncertom uz promociju novog nosača zvuka Lipa mala i filmsku projekciju. Također promocija novog CD-a zbora održati će se 01. lipnja u riječkom HKD-u na Sušaku, a 08. lipnja u gradu Krku. Mići boduli su na festivalu Kukuriček osvojili nagradu za najboljeg izvođača!


Mići boduli na festivalu u Đurđevcu

U KRKU OTVORENA PODRUŽNICA HYPO ALPE-ADRIA BANKE (28. ožujka 2007.)

Uz prisustvo predstavnika gradskih institucija, poduzeća i poslovnih partnera otvorena je u gradu Krku tridest i četvrta podružnica HYPO ALPE-ADRIA BANKE. U kratkom programu za mnogobrojne okupljene na gradskom trgu nastupali su nezaobilazni Mići boduli i plesna skupina Povero Keko. Matična banka Hypo Group Alpe Adria osnovana je 1896. godine u Klagenfurtu u Austriji. Početkom 1990-tih počinje njeno širenje na susjedne zemlje, isprva na sjevernu Italiju, a 1994. godine pokretanjem leasing poslova u okviru Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. i na hrvatsko tržište. U posljednjih deset godina svoga djelovanja u Hrvatskoj Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. pozicionirala se kao pouzdan i nezaobilazan financijski partner, razvivši mrežu od trideset i četiri podružnica i poslovnica u svim većim centrima središnje Hrvatske, Istre, Kvarnera i Dalmacije. Upravo je ona jedna od prvih  banaka u Hrvatskoj koje su 90-tih krenule s dugoročnim kreditiranjem gospodarskih subjekata, ističući se osobito spremnošću ulaganja u turističke te infrastrukturne projekte lokalne uprave i samouprave.
(Podaci:  adresa: Vela placa 1, 51500 Krk; tel: 051 667 100; fax: 051 667 139) 

SVIJET INTIME I PIN-UP KAO METAFORA: OTVORENA IZLOŽBA ANDREE STANIČIĆ (23. ožujka 2007.)

S ovom izložbom Andrea Staničić, apsolventica Akademije za primijenjene umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, kroz niz baroknih kompozicija: eksperimentalnih grafika, crteža, slika i instalacija prisutnima je na uvid ponudila, do sada pomno skriven, vlastiti (nad)svijet - na koji su ipak snažan trag ostavile mnoge energije zemaljskog realiteta kojima međutim nije dorastao okvir svakodnevice - često zatvoran (i sam sebi dovoljan), a na trenutke i pomalo konfuzan. Konstantna upotreba crvene, konca i multipliciranje lika pin-up modela kao metafore nesputane seksualnosti u funkciji su koncepta koji je krenuo u potragu za onim što je u biti žensko i što taj pojam definira, iako to pitanje kroz niz isprepleteh formula (koje je na bilo koji način nemoguće rješiti) dobiva predznak retoričkog...


S otvorenja izložbe Andree Staničić

POVODOM SVJETSKOG DANA VODA HBOR I HRVATSKE VODE U KRKU ODRŽALE RADIONICU (22. ožujka 2007.)

U maloj gradskoj vijećnici održana je radionica na kojoj su prestavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatskih voda predstavili neke od svojih dosadašnjih aktivnosti, ali i planove usmjerene razvoju otoka i šireg područja Primorsko-goranske županije. Tako je predstavnica HBOR-a, Vesna Bartolović, istakla kako je kreditiranje otoka dugoročno opredjeljenje ove kreditno-razvojne institucije koja već 15 godina radi na provođenju i ostvarivanju planiranih nacionalnih gospodarskih ciljeva kao i to da je cilj radionice informiranje o mogućnostima povoljnog kreditiranja razvojnih projekata otoka koje pružaju specijalizirani programi ove razvojne banke.

ZATVOREN TRADICIONALNI KRČKI KARNEVAL (20. veljače 2007.)

Uz pjesmu grupe Mondi, nastup Gradske glazbe i ples prisutnih zatvoren je i ovogodišnji tradicionalni karneval, a ključevi grada ponovo su predani njegovu gradonačelniku. Također ni cijeli dan prisutna kiša nije omela brojne posjetitelje da se dobro zabave uz ispraćaj krivca za sve - pusta i uživanje u vatrometu.  

U KRČKOJ VIJEĆNICI PREDSTAVLJEN PROGRAM REGIONALE - SAVEZA REGIONALNIH STRANAKA (12. veljače 2007.)

Na održanom predstavljanju programa REGIONALE (koju čine stranke PGS, SBHS, MDS i DLS) pažnja predavača mr. sc. Nikole Ivaniša (inače njenog predsjednika)  bila je usmjerena na upoznavanje prisutih s tri nužna cilja: decentralizaciojom, dekoncentracijom i regionalizacijom kao preduvjetima za modelaciju moderne države u skladu s europskim standardima. Prema stavu trenutne državne vlasti strah od političke nacionalne dezintegracije i nepovjerenje u kapacitet lokalne samouprave glavni su razlozi za održavanje postojećeg centraliziranog sistema, međutim prema riječima Nikole Ivaniša pravi razlozi leže u koncentraciji moći i to prvenstveno u Zagrebu i njegovoj okolici – koja tako postaje jedinom konkurentnom regijom dok ostali dijelovi zemlje, kontra bilo kakvog razvoja, bivaju svedeni na PROVINCIJU. Decentralizacijom se tako, kako je nadalje istaknuo Ivaniš, izaziva slabljenje države, a postiže jačanje gradova, općina i županija s učinkovitijom, jeftinijom i transparentnijom lokalnom samoupravom. Irska kao jedna od najrazvijenijih europskih zemalja, premještanjem ministarstava iz glavnoga grada poslužila je kao dobar primjer uspješne dekoncentracije. Ono čemu vodi centralizacija fizički je rast glavnoga grada na svim razinama što je prema riječima Ivaniša štetno ne samo za ostale regije već i za sam grad, prema tome dekoncentracijom bi  ministarstva, sportske saveze, financiranu nacionalnu kulturu i niz dugih institucija trebalo organizirati po svim većim gradovima što bi za cilj imalo logičniju financijsku raspodjelu i razvoj ostalih regija u državi. Nadalje, regionalizacija se odnosi na uspostavu manjeg broja regionalnih samouprava što otvara vrata oživljavanju DOMA REGIJA – regionalnih agencija za razvoj koje preuzijamaju ulogu ministarstva gospodarstava. Sve te prethodno spomenute kategorije imaju za krajnji cilj smanjiti dominaciju države, a povečati dominaciju društava, te od Hrvatske stvoriti (konkurentnu) europsku (transgraničnu) regiju. Gotovo jednosatno predavanje završeno je kratkom raspravom i komentarima prisutnih.

O NOVOM PROSTORNOM PLANU GRADA KRKA (10. veljače 2007.)

Nakon što je Ministarstvo graditeljstva početkom godine dalo svoju suglasnost na konačni prijedlog Prostornog plana Grada Krka, predstavnici lokalnih vlasti pripremaju se za ključni korak donošenja tog zacijelo najvažnijeg gradskog dokumenta. Već za koji dan pred gradskim vijećnicima naći će se konačni prijedlog PPU-a. Na pitanje što donosi novi plan, gradonačelnik Dario Vasilić odgovara kako za razliku od starog PPU-a koji je obuhvaćao čak 794 hektara građevinskih zona, novi obuhvat gradnje dosiže 577 hektara od čega najviše na području naselja Krk – 262,67 hektara. Površine ugostiteljsko-turističke namjene s dosadašnjih 130 hektara slijedom odredbi županijskog plana smanjene su na 80,7 hektara. Unatoč potrebi smanjenja površina turističkih zona, sve su dosadašnje zone ostale uključene i u novi prijedlog pa se tako zona Glavotok sada prostire na 15, Politin na 35, Torkul na 15 i Ježevac na 11 hektara. Ova posljednja zona prihvate li gradski vijećnici aktualni prijedlog  otvara i neke nove mogućnosti hotelske izgradnje. Novitet je i nova zona gospodarske namjene na području Vele ravnice. To 27 hektarsko područje nakon njegova komunalnog opremanja po gradonačelnikovu će mišljenju otvoriti mogućnosti dugoročnog gospodarskog razvitka cijelog područja Grada. Novim planom dopušta se i maksimalna tlocrtna izgrađenost terena od 25 posto. Na području naselja Krk dopušta se gradnja objekata s prizemljem i dva kata, dok će se u ostalim naseljima moći graditi objekti s prizemljem i katom. Gradonačelnik je također dao do znanja da će neke restriktivne odredbe, koje priječe mogućnosti uvijek traženih dogradnji i rekonstrukcija postojećih stambenih objekata, biti preispitivane od strane Poglavarstva, a sve kako bi se olakšala mogućnost "kućenja mladih krčkih obitelji" u prihvatljivim urbanističkim okvirima.

PUTUJUĆA IZLOŽBA O NIKOLI TESLI STIGLA JE I U KRK (06. siječnja 2007.)

Putujuća izložba o jednom od najvećih znanstvenika i vizionara s ovih prostora proteklih je mjeseci obilazila sve škole u našoj županiji. Zanimljivi izlošci brojnim fotografijama i tekstovima prikazuju Teslin životni i znanstveni put, od njegova rođenja u Smiljanu, pa sve do niza patenata i nikad ostvarenaih planova. Ovaj zanimljiv postav pripremila je Zajednica tehničke kulture Primorsko-goranske županije i Tehnološkog centra Rijeka, a osnovni cilj joj je na razumljiv način upoznati mlade sa značenjem Teslinog znanstvenog rada. Završnu izložbu kojom će se zaključiti obilježavanje 150 godina od Teslina rođenja, svi zainteresirani mogu razgledati u krčkoj osnovnoj školi do 12. veljače 2007.

U KRKU OTVOREN DNEVNI BORAVAK ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA (29. siječnja 2007.)

U prizemlju zgrade Caritasa krčke biskupije (Stjepana Radića 1) prigodnom svečanošću obilježeno je otvorenje prostorija dnevnog centra otočne ispostave Centra za rehabilitaciju Rijeka. Nakon što je nešto više od godinu dana zamro rad zagrebačke institucije Nova skrb, riječka ustanova preuzela je skrb o korisnicima ovih specifičnih usluga s cijelog otoka Krka. U Caritasovu domu od sada će raditi stručne osobe koje će svojim angažmanom obogatiti svakodnevnicu svojih štićenika. Centar za rehabilitaciju Rijeka u svojoj krčkoj ispostavi svakodnevno će u vremenu od 8.00 do 15.00 sati provoditi poseban program u sklopu kojeg će se korisnici uz svladavanje mnogih elementarnih vještina vezanih uz održavanje osobne higijene, brige o sebi i svome zdravlju, moći baviti i različitim proizvodnim aktivnostima, te u društvu svojih riječkih kolega organizirano odlaziti na zimovanja i ljetovanja. Krčki biskup mons. Valter Župan istaknuo je kako je kao duhovni otac otočne katoličke zajednice izuzetno ponosan posljednjim ostvarenjem biskupijskog Caritasa i svih koji su se na bilo koji način aktivno uključili u ovaj projekt.

OTVOREN TRADICIONALNI KRČKI KARNEVAL (07. siječnja 2007.)

Tradicionalnim  podizanjem karnevalske zastave, uz ples maškara i plesne skupine Povero Keko, na Veloj Placi otvoren je Krčki karneval. Također ključevi grada predani su kralju i kraljici karnevala što predstavlja gestu koja simbolizira ne samo njihovu vlast nad gradom ovih nekoliko tjedana, već i trenutak kada maškare njegovu sudbinu preuzimaju u svoje ruke. Rezultat bi trebala biti dobra fešta za sve generacije. Ovogodišnji karneval broji 6 subota i 4 nedjelje: subote su već tradicionalno vezane za zabavu odraslih, dok su nedjelje predviđene djeci, međutim oba dana prisutne će zabavljati grupa Mondi.


Podizanje zastave Krčkog karnevala