Folklorna društva

Osnovni zadatak folklornih društva je u prvom redu očuvanje i spas od propadanja i zaborava naših tradicijskih i kulturnih vrijednosti kao i njihovo pokazivanje stranom gledatelju i slušatelju. Svojom stalnom aktivnošću: učenjem mladih naraštaja svirci sopela, pučkom pjevanju i plesu, kao i u prigodama pučkog okupljanja i slavljima duhovnoga i svjetovnoga karaktera, u turizmu, međunarodnim i drugim smotrama u zemlji i svijetu, promiču jedinstveni prastari arhaični glazbeni izričaj i pučki ples u prelijepim narodnim nošnjama...

1) KUD Vrh

Osnovano je 1. 7. 1996. godine, ima 44 aktivna člana koji tancaju, kantaju i sope, te 45 podupiratelja uključujući i Upravni odbor društva. Smisao postojanja našeg društva je u oživljavanju i čuvanju naše mjesne folklorne baštine čiji korijeni sežu od 1935. godine. Tada je skupina mještana okupljena oko sopca Josipa Kosića (starijeg) sudjelovala na prvom Krčkom festivalu u Omišlju. Od 1967. do 1986. godine u mjestu je aktivno djelovalo folklorno društvo Vrh okupljeno oko sopca Ivana Kosića. To društvo predstavilo je i proslavilo vrški tanac sudjelovanjem na smotrama folklora otoka Krka i sudjelujući nekoliko godina na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Današnje društvo sudjeluje na svim krčkim festivalima. Sopci i kanturi sudjeluju na natjecanjima u sopnji i kantu u Pinezićima i u Ronjgima, gdje postižu zapažene rezultate. Budući da KUD djeluje u okviru Centra za kulturu Grada Krka, već dugi niz godina sudjelujemo s predstavljanjem kulturne baštine domaćim i stranim turistima, obogaćujući na taj način sveukupnu turističku ponudu. Želimo naglasiti sve veći broj djece u radu našeg KUD-a. Vjerujemo da ćemo na taj način sačuvati bogatu folklornu tradiciju našeg mjesta, uz koju idu brojni stari obučaji koji se poput dragocjenosti prenose s koljena na koljeno.

2) FD Skrščić - Pinezić

Djeluje od 1988. godine. Nastupali su diljem cijele domovine Hrvatske počevši od Smotre folklora u Zagrebu, više puta u Barbanu povodom održavanja Trke na prstenac. Također imali su nastupe u Ogulinu na Danima polja, na Vinkovačkim jesenima, u Labinu, Vodnjanu, Pitomači te prigodom raznih priredaba kao što je MIK. Nastupaju na domaćim smotrama folklora, kao i u brojnim turističkim nastupima diljem Otoka. Izvan naše domovine svoje su sposobnosti pokazali u Ljubljani i Veroni.

3) FD Poljica

Folklorno društo Poljica djeluje na području Poljica i Župe Sv. Kuzme i Damjana na zapadnom dijelu otoka Krka. Sami počeci Društva sežu daleko ranije. Od 1964. godine nastupa i prisutno je u mjestu i širem području. Već 1964. godine nastupa na fešti u povodu dolaska struje, 1972. godine sudjeluje na otvaranju Društvenom doma u Bajčićima, otvaranju Krčkog mosta 1980. godine, iste godine na postavljanju asfalta u našim selimai općenito na Šotoventu, 1984. na otvaranju novog spomenika palim borcima Drugog svjetskog rata u Nenadićima. Sudjeluje i nastupa u svim događanjima na Otoku kao i 1979. godine na Smotri folklora u Zagrebu i na svim feštama i smotrama na otoku Krku. Moramo spomenuti sopce Antina Franolića, Antona Toića, Petra Bajčića, Kuzmu Bajčića. A pomagali su i sopci drugih mjesta kao Ivan Kraljić iz Kornića te Josip Skočigorić iz Brzac. Stalni i najuporniji tancuri i kanturi su Ivan Bajčić i Danica Bajčić, Nikola Bajčić i Anica Bajčić, Josip Milohnić i Frane Bajčić te mnogi drugi, ali bi nas predaleko odvelo i vremenski i prostorno ispisivanje svih imena ljudi koji su tada djelovali i darivali svoje vrijeme. Ovim im se putem želimo zahvaliti za sav entuzijazam i darovanu ljubav prema svemu što je lijepo i što je naše. Godine 1998. napravljena je rgistracija društva i otad djeluje organizirano prateći sva događanja na području. Sudjeluje i nastupa na svim smotrama i festivalima, svečanostima u gradu Krku i šire. Društvo broji 50-ak članova (djece od 7 do 20 godina). Tri učitelja (voditelja) dobrovoljno rade s djecom, organizirano ih uče i spremaju za nastupe i to Anica Bajčić i Nikola Bajčić te Marina Brozić, stalno pazeći da ih što bolje pripreme za nastupe, a brinu se za čuvanje nošnja, što je problem broj jedan za društvo zbog nedostatka sredstava. Ne smijemo zanemariti i aktivne mlade sopce Damira Bajčića i Ivana Franolića, koji zdušno pomažu na pripremama i nastupima sa mlađom i starijom grupom. Ne smijemo zaboraviti i roditelje djece, jer daju veliki doprinos u održavanju nošnje i spremanju djece za nastupe i rad u Društvu. Za ovakav rad Društva moramo dati priznanja svima koji na bilo kakav način pomažu radu Društva i tako održavaju praćenje i čuvanje naše, otočke baštine. Radimo na bratimljenju s drugim društvima i udrugama iz Hrvatske, kao sa KUD-om iz Rokovca. Zahvaljujemo svima koji daju svoje znanje i dobru volju za učenje i spremanje malenih te tako doprinose na očuvanju naše područne, otočke i hrvatske kulture.