MO Kornić

Mjesni odbor Kornić danas obuhvaća sljedeća mjesta: Kornić, Muraj i Lakmartin. Navedena mjesta imaju ukupno 356 stanovnika, među kojima je 168 muškaraca i 188 žena.
O povijesti područja: Riječ Kornić romanskog je porijekla, a najvjerojatnije dolazi od latinske riječi cornu, -us što znači rog, glavica, krilo (vojske) ili kraj. Pojam glavica mu dobro pristaje jer se mjesto nalazi na glavici. On je također i kraj ili krilo krčkog teritorija prema hrvatskom području kaštela Vrbnika. Koliko nam je poznato, prvi se put kao naselje Kornić spominje godine 1503., kada je biskup Dunat unajmio neke drmune kapele sv. Nikole na Korniću, Martinu Divačiću. Znači Kornić je u 15. stoljeću već postojao. Nadalje se opet spominje  1519. god. kad je papa Lav X. potvrdio kapelu sv. Nikole na Korniću i još neke druge s njihovim imanjima spomenutom biskupu Dunatu. Od tada će se sve češće spominjati u zapisnicima biskupskih vizitacija i drugim spisima.

 

Baština: NOVA CRKVA SV. JAKOVA
Kornić s pripadajućim mjestima naglo je rastao, pa je stara crkva postala premalena, što je dovelo do razmišljanja o izgradnji nove crkve. Do toga je došlo u vrijeme kada je župom upravljao franjevac Onorato Ozretić. Crkvu su počeli graditi 1864., a završena je 1865. god. Sagrađena je u središtu Kornića na cesti koja od Lakmartina vodi na Sv. Dunat. Zdanje je 1866. posvetio biskup Ivan Vitezić. U svetište crkve ulazi se kroz barokni trijumfalni luk preko dvije stepenice. Također sličan luk smješten je nad pjevalištem pri dnu crkve. Isto tako uz bočne zidove nalaze se tri slijepa barokna luka naslonjena na izbočene lezene. Sa svake strane nailazimo na po jedan velik prozor u obliku bifore. Iza oltara kasnije je dograđena sakristija.

 

Literatura:
Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov, "Otok Krk kroz vjekove", Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2002.