Klima

Posjetitelji Krka, posebice oni koji češće i dulje borave u tom mjestu, zacijelo će lako uočiti brojna ugodna obilježja njegova podneblja. Na takav zaključak upozorava i usporedba s klimom drugih mjesta i područja otoka Krka, a još više obalnog dijela Kvarnera, jer je u Krku osunčanost veća, temperatura viša, oborina manje, a vjetrovitost slabije izražena.
Sa srednjom godišnjom temperaturom 14,5°C  Krk je čak 4,6°C  topliji nego što bi trebao biti s obzirom na svoju zemljopisnu širinu. To je ponajviše posljedica utjecaja toplog mora. Pozitivno temperaturno odstupanje u odnosu na prosječnu temperaturu usporednice na kojoj se Krk nalazi posebice je zamjetno zimi, kad u siječnju iznosi čak 7,4°C!
Na morska obilježja klime u Krku upozorava i to što je jesen toplija od proljeća, i to prosječno 2°C. Prosječno je najhladniji mjesec siječanj, sa srednjom temperaturom 5,4°C, a najtopliji srpanj s temperaturom 24,2°C, kakva i priliči toplom sredozemnom ljetu.

Tijekom zime temperatura se snizuje i do 0°C, što se događa prosječno svakih 4-5 dana, ali nije niža od -5°C. Već sredinom zadnje ožujske trećine srednja dnevna temperatura poraste iznad 10°C, kad je i dulji boravak na otvorenome toplinski ugodan, pa se to može smatrati početkom turističke sezone. Prema tome toplinskom mjerilu, ona traje čak do sredine studenoga. Smatramo li ljetom razdoblje u kojemu je srednja dnevna temperatura viša od 20°C, što je uobičajeno za umjerene zemljopisne širine, tada bi ljeto u Krku počinjalo potkraj svibnja, a završavalo sredinom rujna. Zamalo u svim danima u srpnju i kolovozu temeratura poraste iznad 25°C (tzv. topli ili ljetni dani), što svjedoči o prisutnosti i postojanosti lijepog ljetnog vremena.
Mnogima neugodne ljetne vrućine, s temperaturom višom od 30°C, u Krku se ne primjećuju prečesto. Ima ih prosječno tek svaki treći dan, a temperatura ni u najtoplijim ljetima nije viša od 36°C. Još su rjeđi dani sa sparinom, što je jedno od povoljnih ljetnih klimatskih obilježja, pogotovo u usporedbi s dalmatinskim podnebljem. U razdoblju lipanj-rujan srednja dnevna temperatura mora viša je od 20°C, pa se to može smatrati sezonom kupanja u moru.
S prosječnom godišnjom naoblakom 50  posto pokrivenog dijela neba Krk pripada vedrijem dijelu Hrvatske i, dakako, Europe. Najoblačnije razdoblje godine je kasna jesen, a najvedrije ljeto, kad prevladava vedro ili poluoblačno vrijeme, dok se oblačni dani zamjećuju samo 2-3 puta mjesečno. Prosječna godišnja osunčanost je oko 6 sati dnevno, a u srpnju i kolovozu, najsunčanijim mjesecima, sunčana je vremena dnevno čak 9,5 - 10,5 sati.
Godišnje u Krku padne oko 1250 mm oborine, što je manje nego u većini drugih mjesta na otoku. Najkišnije doba godine je jesen, osobito kasna jesen (najkišniji mjesec je studeni), a i zimi kiša pada prosječno svaki treći dan. Tada može katkad pasti i snijeg, ali se to ne događa svake godine, a jos rjeđe nastane snježni pokrivač. Premda u godini nema izrazito sušnog razdoblja, ipak je ljeto najsuši dio godine, u čemu se očituje utjecaj sredozemne klime. kad su posrijedi ljetne kiše, valja istaknuti da se one najčešće zamjećuju u obliku kratkotrajnih pljuskova, koje često prati i grmljavina. Najrjeđe i najmanje obilne kiše zamjećuju se u srpnju.
Krk nije osobito vjetrovito mjesto, pa je u njemu prilično česta bezvjetrica, dok dana s jakim vjetrovima ima godišnje samo petnaestak. U godišnjoj vjetrovnici prevladavajući je vjetar bura (njezin glavni smjer je sjeveroistočni). Unatoč tome može se tvrditi da je Krk prilično dobro zaklonjen od utjecaja jake bure, pa je ona u njemu zamjetno slabija nego u sjeverozapadnom i osobito u jugoistočnom dijelu otoka. Bura je najčešća i najjača zimi, a najrjeđa i najslabija ljeti. Drugi po čestoći vjetar je jugo, koji puše kao južnjak i jugoistočnjak, ponajčešće u proljeće i jesen. Najveće nevolje može izazvati jugozapadnjak ili lebić, koji najčešće puše u proljeće, ali i tada na sreću razmjerno rijetko. Ljeti često ugodno osvježava sjeverozapadnjak (maestral).
Dnevni vjetar s mora (zmorac), koji također pomaže da se lakše podnose neugodne vrućine i koji ima i druge povoljne fiziološke učinke, nije osobito izrazit. Ipak ga ima dovoljno često (najčešće puše s jugozapada) i u razdoblju najveće jakosti (između 15 i 16 sati) zamjetno ublažuje ljetnu žegu. Noću donekle osvježava vjetar obronka s okolnih visinskih zaravni.

Može se zaključiti da se u brojnim klimatskim obilježjima Krka zamjećuje morski utjecaji. Blaga zima, toplo i sunčano ljeto, koje je uz to i najsuše razdoblje godine, uz kišnu jesen koja je toplija od živahnog, ugodnog proljeća, sve su to obilježja sredozemne klime, glasovite s turističkog gledišta. S druge strane, povremena zamjetljiva zimska zahlađenja s jakim vjetrom burom, nevere i neverini u toplijoj polovici godine, izostanak izrazito suhog razdoblja tijekom ljeta upozoravaju i na prisutnost utjecaja kontinentskih masa Europe. Možda upravo to miješanje morskih i kopnenih utjecaja pridjeljuju podneblju Krka prikladnu dražest, kojoj malo tko može odoljeti.

Tekst pripremio: Mr. Milan Sijerković