Festival Pontes 2007.

U FRANKOPANSKOM KAŠTELU OTVOREN 12. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI FESTIVAL PONTES (25. kolovoza 2007.)

Otvorenje ovogodišnjeg Međunarodnog književnog festivala Pontes prošlo je u znaku dodjele nagrade Dekada, no prije njenog uručenja i razgovora s njenim dobitnikom, Katarina Mažuran Jurešić predstavila je jednu od sudionica ovogodišnje Radionice kreativnog pisanja - "neafirmiranu" zagrebačku spisateljicu Natašu Skazlić koja se na sudjelovanje u Ljetnoj školi knjige odlučila zbog dobog glasa krčkog književnoh festivala, općenito malog broja radionica, upoznavanja novih ljudi sličnih interesa, te stjecanja novih iskustava. Svojevrsan uvod u večer otvaranja završen je čitanjem kratke priče prethodno predstavljene autorice, a program je nastavljen upoznavanjem s književnom nagradom i njenim dobitnikom Zoranom Ferićem. Dekadu je pokrenuo kulturni magazin Op.a (glavnog urednika Valerija Jurešića) s ciljem definiranja dobre proze i to s desetogodišnjim odmakom da bi se izbjegao sud podsredstvom sporednih interesa, trenutne popularnosti autora i sličnih modela. Sama nagrada svojevrsna je potvrda kvalitete koja je prošla test vremena, a prvi je dobitnik Zoran Ferić odnosno njegov uradak Mišolovka Walta Disneya objavljen 1996. godine. U užoj konkurenciji prije konačnog odabira Feriću su društvo pravili Ivo Brešan, Goran Tribuson, Pavao Pavličić, Darko Lukić i Mirko Kovač, no anketa provedena među čitateljima uz druge pokazatelje (prodane primjerke knjige, posudbe u knjižnicama, onodobno i aktualno mišljenje kritičara, reizdanja i ekranizacije), izbacila je jedan rezultat - spomenutu zbirku priča! U kratkom razgovoru s Jurešićem, Ferić je komentirao odnos generacije osamdesetih i devedesetih, iskustvo s Bibliotekom Premijera, a polaznicima ovodišnje Radionice dao je savijet da pišu polako s čim više verzija što predstavlja protest spram tekuće "industrije" koja propagira suprotno! Službena večer otvaranja završila je pročitanim ulomkom iz Ferićeve priče Potrči doktora koja predstavlja raskid s dotadašnjom poetikom autora i to u njegovu prepoznavanju potrebe da se uspostavi odnos s čitateljem. Ovogodišnji Pontes traje od 25. do 30. kolovoza, a usmjeren je na razvoj Ljetne škole knjige obogaćene predavanjima brojnih gostiju koji će govoriti o pisanju s različitih aspekata: teoretičara, nakladnika, urednika i pisaca. Festival će kulminirati slam-nastupom polaznika Radionice koji je u svom izrazu prožet scenskom umjetnošću i interakcijom što dovodi do spontane ocjene publike i koncertom crnogorskog glazbenika Antonija Pušića alias Ramba Amadeusa koji bez dlake na jeziku svoju karijeru zasniva na prozivanju primitivizma i bahatosti. Događanje organizira ustanova Pontes, Katarina Mažuran Jurešić i Valerij Jurešić, uz podršku Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu Primorsko-goranske županije i Centra za kulturu grada Krka.

Ferićev komentar Dekade: "Što se tiče ove nagrade, mislim da je to stvarno dobra ideja i moram priznati da mi je jako drago što je pripala upravo Mišolovci. Ovakvi eksperimenti, mogu nam jako lijepo pokazati što se čitalo i cijenilo u prošlome desetljeću, možemo uspoređivati kriterije, živote određenih knjiga kao i njihovo značenje za budućnost, koje, eventualno nije bilo pročitano kad je knjiga objavljena. Jedino ne bi valjalo misliti da je to što neki naslov preživi desetak godina isključivi dokaz njegove vrijednosti kao književnog teksta. To je više propitivanje kriterija i snimanje književnoga života kakav je bio. To vrijeme o kojemu govorimo, može biti čudljivo i nepravedno. No, onda je lijepo da to vidimo. Ako se mene pita naslovi koji su najavili i obilježili književne devedesete u Hrvatskoj su Radakovićev Sjaj epohe, Jergovićev Sarajevski Malboro, Perišićeva zbirka Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, Šimpragine Kavice, Tomićev Muškarac bez brkova..." (Iz razgovora sa Zoranom Ferićem, objavljenim u srpanjskom broju magazina Op.a)


Nataša Skazlić i Katarina Mažuran Jurešić

 
Zoran Ferić i Valerij Jurešić

VEČER S PISCEM: NASTIJA KULOVIĆ (26. kolovoza 2007.)

Umjesto najavljenog Alena Bovića, autora provokativnih Metastaza, u prvoj Večeri s piscem unutar programa ovogodišnjeg Pontesa, predstavljena je mlada, neobjavljena, zagrebačka spisateljica Nastija Kulović čiji će roman Majmun iz mog sna u narednih godinu dana izaći u nakladi Profila. U pratnji mlade spisateljice našao se Tomislav Patarčić jedan od menađera iz agencijeske kuće Kapa koja je odigrala posredničku ulogu između spisateljičina rukopisa i renomiranog nakladnika - međutim prema njihovim riječima taj put posredovanja nije bio nimalo lagan! Rukopis čiji smo ulomak imali priliku čuti dio je romana, okarakteriziranog kao fikcionalan dnevnik, namjenjenog mlađoj publici, ali ne i premladoj zbog eksplicitnih elementa koji prožimaju njegov sadržaj. Roman započinje kada glavni lik - Dana pronalazi dnevnik svoje upravo preminule sestre Dine zahtjevajući da svi oni na čiji je trag naišla u dnevniku o njezinoj sestri nešto i napišu; tako iz različitih priča (inače ispovijesti različitih likova romana), čije se dnevničke forme bitno razlikuju, pomalo otkrivamo tko je u biti pokojnica... Mlada spisteljica poticaj/inspiraciju pronašla je u činjenicama iz autobiografije, a od planova za budućnost otkrila je samo to da se i nadalje uz primarnu struku - pravo - želi baviti književnošću.

 
Valerij Jurešić, Tomislav Patarčić i Nastija Kulović

VEČER S PISCEM: ILDIKO LOVAŠ (27. kolovoza 2007.)

Mađarsku spisateljicu (inače rođenu u Subotici) Ildiko Lovaš, okupljenim polaznicima Ljetne škole knjige predstavio je srpski nakladnik Dejan Ilić. Ildiko Lovaš, 1994. objavljuje svoju prvu zbirku kratkih priča Kalamáris, da bi već sljedeće godine, progonjena mišlju da će ostati spisateljica s tek jednom knjigom, objavila novi rukopis - također zbirku kratkih priča - A másik történet. Ta se mađarska spisateljica nakon završetka studija u Novom Sadu formirala pod utjecajem progresivnih vojvođansko-mađarskih pisaca koji su sadržajem ostali vezani uz vojvođansku/srpsku kulturnu sredinu međutim jezik na kojem su stvarali bio je mađarski; ta činjenica grubo definira i djelo predstavljene spisateljice koja je primila nekoliko književnih nagrada - Szirmai Irodalmi Díj (1994.), Móricz Zsigmond Ösztöndíj (1998.), Bodrogvári Díj (2000.), Gion Nándor Prózaírói Ösztöndíj (2004.) - a trenutno je član Opštinskog veća za kulturu i informisanje Subotice.


Ildiko Lovaš i Dejan Ilić

VEČER S KRITIČAREM: ĐURĐA STRSOGLAVEC (28. kolovoza 2007.)

Nenad Veličković, književnik iz Bosne i Hercegovine, predstavio je ne književnicu već teoretičarku književnosti (doc. dr.) Đurđu Strsoglavec, inače profesoricu na katedri za Hrvatski, srpski te makedonski jezik i književnost Odsjeka za slavistiku pri Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Pritom je ljubljanska teoretičarka komentirala više nedostatke nego li kvalitete Bolonjskog procesa istaknuvši kako je on doveo do totalne dekstrukcije koja proizlazi iz prilagođavanja američkom sistemu studiranja, a zbog neprestanog sažimanja obvezne materije još je uvijek sve u stadiju prilagođavanja. Također na pitanje zašto se studenti najčešće odlučuju na studij slavistike, kazala je da prostor Balkana te njegovu književnost, kulturu (civilizaciju) i povijest studenti smatraju osobito zanimljivim/atraktivnim predloškom za studiranje budući da je došlo do relativnog zasićena Zapadom, a i Balkan definiraju kao nešto iskonskije od same Slovenije. Nadalje uz još niz zanimljivih tema raspravljalo se i o nužnosti studijskih putovanja, odnosno posjećivanja primarnih sredina jer prema riječima Đurđe Strsoglavec, književnost je takva da bez reflektivnog okvira nije moguća njena potpuna analiza.


Nenad Veličković i Đurđa Strsoglavec

VEČER S PISCEM: NENAD VELIČKOVIĆ (29. kolovoza 2007.)

Posljednja Večer s piscem, ovogodišnjeg Pontesa, donjela je promociju i raspravu o knjizi Viva Sexico, sarajevskog književnika Nenada Veličkovića za hrvatsko tržište izašloj u nakladi Jesenski i Turka. Riječ je o humoristično-satirično-didaktičkom pamfletu podjeljenom u tri cjeline: Cosmoboy (parodijski komentari na sulude Cosmopolitanove savjete o seksu, izgledu, odnosima među spolovima i td.), Seksikon (riječnik pojmova direktno ili indirektno vezanih uz seks(ualnost)) i Sekspresionizam (analitički eseji poznatih djela likovne umjetnosti na temu erotike). Temu knjige najbolje je u Dodatku: Auto(r)interpretaciji, obrazložio sam autor: Ljudska seksualnost je svakako tema koja objedinjuje sve tekstove u knjizi. Sve druge teme (obrazovanje, cenzura, religija, tržište...) dovedene su u vezu s njom, i objašnjene iz nje. (Barem mi je to bila namjera.) Ili, da budem precizan, i da primijenim pravilo koje na časovima vježbi predlažem studentima - da se tema književnog djela najlakše odredi prepoznavanjem dvije sile (dva principa, dva sistema vrijednosti, dvije ideje, dva pogleda na svijet...) čijim sukobom priča počinje - tema knjige Viva SEXICO bila bi: erotika u patrijarhalnom društvu. Prije hrvatskog izdanja knjiga je izašla u srpskoj Fabrici knjige, a Dejan Ilić tim je povodom komentirao razlog njene objave kazavši kako Veličkovićev rukopis iznosi jasan stav i sve ono što se s njime kosi, odnosno vrlo rijetko otvoreno iskazivanje vrijednosnog suda izbjegavajući pritom patetiku i suhoparnost; no ipak knjiga nije savršena, ali potiče na rasparvu i ima potencijal udžbenika seksualnog odgoja.

 
Nenad Veličković


Dejan Ilić

ZAVRŠEN OVOGODIŠNJI "PONTES" (30. kolovoza 2007.)

Krunom ovogidešnjeg međunarodnog književnog festivala nakon niza radionica i predavanja možemo smatrati slam-nastup polaznika Ljetne škole knjige i koncert Ramba Amadeusa uz podršku nezaobilaznog i hiperproduktivnog Francija Blaškovića. Slam nastupom svoje je sposobnosti pokazalo deset polaznika Radionice koje je nakon "pokazanog" ocjenama od 1 do 10 ocjenjivao nasumično (iz publike) odabran deseteročlani žiri. Tako je nakon tri kruga natjecanja izabrano troje finalista - Ivo Krešić, Nadia Rebrnja i Selma Muzaferija, a potom i pobjednica, potonje spomenuta, koja je iskrenošću i humorom od publike izmamila najdulji pljesak, inače jedini kriterij konačnog odabira. No unatoč nizu zanimljivih interpretacijama, najveći pljesak ipak su zaslužili Rambo i Franci koji su ciničnim humorom i satirom u pauzama između nastupa polaznika škole oduševljavali nažalost malobrojnu publiku. Koncertom glazbenog genija, sve bližeg jazzu ali još uvijek itekako britkog na jeziku, Ramba Amadeusa nije završio samo Pontes već i sezona kulturnih dešavanja grada Krka.

  
Polaznice Ljetne škole knjige na djelu


Franci Blašković i Valerij Jurešić


Rambo Amadeus, Valerij Jurešič i Franci Blašković


Rambo Amadeus